Suša i vremenske nepogode pokazale su koliko je važno ulagati u zaštitu poljoprivredne proizvodnje, a Republika Srpska nastavlja da povećava podršku poljoprivrednicima. Uz rekordnu dinamiku isplate podsticaja, poseban akcenat biće na navodnjavanju, protivgradnoj zaštiti i drugim mjerama koje treba da obezbijede stabilniju proizvodnju. Cilj je da se kroz najavljenu agrarnu reformu domaća proizvodnja dodatno ojača i učini što manje zavisnom od drugih tržišta.
Poljoprivreda je najteži posao na svijetu, jer je poljoprivredno gazdinstvo pod otvorenim nebom, a na mnoštvo faktora ne može da se utiče. Upravo zbog toga, ministarka poljoprivrede Republike Srpske, Anđelka Kuzmić, najvažnijim zadatkom smatra olakšavanje posla poljoprivrednicima. Njima su na raspolaganju brojni programi, a agrarni budžet, uprkos brojnim izazovima, bilježi rast. Sve veća ulaganja u mehanizaciju, stočarstvo i prerađivačke kapacitete ukazuju na nastojanja institucija da modernizuju i ojačaju ovaj sektor. Poljoprivreda u Republici Srpskoj ostaje jedan od ključnih stubova privrede, sa učešćem u BDP-u od oko sedam odsto, što je među najvišim procentima u Evropi, i skoro trećinom stanovništva koja je na različite načine vezana za proizvodnju hrane, ovaj sektor predstavlja najznačajniji resurs koji Srpska ima. Imajući u vidu sušno ljeto koje je za nama, prva tema koja se nametnula je procjena šteta koje su vremenski uslovi nanijeli poljoprivrednoj proizvodnji u Srpskoj.
– Možemo da vidimo na terenu da je kod određenih kultura suša doprinijela tome da u nekim prilikama imamo nekvalitetan rod, ali to ne možemo generalizovati na sve. U voćarskoj proizvodnji smo imali velike prinose tamo gdje nisu primjenjene sve agrotehničke mjere, na kojima mi radimo već godinama sa poljoprivrednicima. Ne samo da razgovaramo o tome, nego dajemo velika sredstva kako bi zaštitili proizvodnju, a tu je najznačajnije navodnjavanje uz sve ostale mjere. Ministarstvo ne može dozvoliti da govorimo o posljedicama, nego o strategijama kako da zaštitimo naše poljoprivredne kulture od suše, od klimatskih promjena i svega što ugrožava poljoprivrednu proizvodnju, kako danas, tako i u budućnosti.
Kada govorimo o strategijama, koje mjere resorno ministarstvo i Vlada preduzimaju kako bi se ublažile same posljedice suše?
– Svakodnevno smo na terenu, kao i naše savjetodavne službe koje razgovaraju sa poljoprivrednicima. Sagledaćemo razmjere štete i zajednički sa poljoprivrednicima pokušati da odredimo strategije i mjere. Ipak, moramo biti svjesni da bez obezbjeđivanja navodnjavanja u budućnosti će biti bespredmetna svaka priča o bavljenju poljoprivrednom proizvodnjom. Izdvajamo sredstva za navodnjavanje, a rezultat dosadašnjih strategija jeste da agrarni budžet, koji je prije nekoliko godina bio 75 miliona KM, danas iznosi 180 miliona KM. Tu su i sve dodatne mjere koje imamo, kao što su mađarski i bjeloruski program za nabavku mehanizacije, na koji smo veoma ponosni i u rekordnom roku smo podijeliti svih 84 traktora. Zadovoljstvo je vidjeti poljoprivrednike kad ih odvoze kućama, a posebno jer nikad brže nismo odreagovali, realizacija je bila praktično za 15 dana. Naravno, ovu mjeru smo podržali sa 60 odsto, a naši proizvođači su u roku od nekoliko dana imali traktore u svojim dvorištima. Kada je riječ o mehanizaciji i nabavci različitih mašina, nije to samo traktor. Tu su i priključci, razne mašine i oprema koju naši poljoprivrednici mogu da koriste, i tu nabavku subvencionišemo. Takođe, tu su protivgradne mreže, sistemi za navodnjavanje i mnoge druge stvari koje mogu da unaprijede proizvodnju. Naši poljoprivrednici to već znaju, ali je važno da i drugi građani znaju da podrška nije usmjerena samo na
nabavku traktora. Sa zadovoljstvom mogu da kažem da se efekti svega toga sada već vide na terenu.
Osim suše, koji su izazovi sa kojima se naši poljoprivrednici suočavaju? Bilo je i šteta od nevremena, afrička kuga je pogodila svinjogojstvo…
– Tako je. U Hercegovini, ali i u drugim dijelovima Republike Srpske, imali smo superćelijske oluje. Međutim, danas imamo kvalitetan sistem protivgradne zaštite. U evropskim zemljama poput Slovenije i Austrije, ali i susjednim, Hrvatskoj i Srbiji, zabilježene su ogromne štete od grada. Kod nas smo imali sporadične slučajeve. Naš protivgradni sistem je zaista snažan i moćan. Redovno postavljamo dodatne automatske protivgradne stanice i protivgradna zaštita u Republici Srpskoj djeluje odlično. Kada je riječ o afričkoj kugi svinja, možemo vidjeti da u regionu imamo žarišta sa desetinama hiljada oboljelih životinja. U Republici Srpskoj imali smo sporadične slučajeve na pograničnim područjima, ali smo zajedničkim djelovanjem uspjeli da držimo situaciju pod kontrolom. Veterinari, inspekcije, Ministarstvo, ali i naši poljoprivrednici bili su odgovorni i svi smo se odgovorno ponašali u tom lancu. Zato nam se nije ponovila situacija iz 2023. godine i stanje je stabilno.
Ranije ste najavili projekat širenja sistema navodnjavanja u Semberiji, u kojoj fazi realizacije se on nalazi?
– Taj projekat, koji se realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom, aktivan je i u Semberiji obuhvata oko 350 hektara bruto površine. Vidjećemo u kojim dijelovima će biti realizovan, sačekaćemo da čujemo i prijedloge Grada Bijeljina. Neophodno je riješiti privremene građevinske dozvole, imovinske odnose i svu dokumentaciju da projekat počne. Mi smo obezbijedili sredstva, a naravno, i Bijeljina je morala biti dio ovog projekta jer to i zaslužuje. Bez vode jednostavno nećemo moći. Sistemi za navodnjavanje moraju da se urade i to je neupitno. Međutim, svi zajedno moramo da vidimo odakle ćemo ubuduće crpiti vodu. Vidimo šta nam se dešava zbog klimatskih promjena i sa tim se moramo sistemski boriti. Svakog dana se suočavamo sa sve većim problemom nedostatka vode. Ako je prije godinu dana voda bila na pet metara, ove godine nam javljaju da je na deset metara – više je nema tamo gdje je donedavno bila. To je stalna borba, ali svi moramo biti odgovorniji i početi racionalno da koristimo naše prirodne resurse.
Rekli ste da je agrarni budžet povećan sa 75 na 180 miliona maraka godišnje. Koji su to vidovi podrške našim poljoprivrednicima?
– Imamo različite vidove podrške i naš poljoprivredni proizvođač dobija sredstva iz budžeta Republike po više osnova. Podržavamo sve proizvodnje – povrtarsku, voćarsku, stočarsku, mljekarsku, pčelarsku, dakle sve što se proizvodi u našoj Republici. Pored toga, podržavamo nabavku mehanizacije i traktora, preradu proizvoda, opremanje i izgradnju objekata, kao i niz drugih mjera kako bi ljudi mogli da rade, ali i da ostanu na selu. Jasno nam je da za to moraju imati i dobru infrastrukturu. Poseban akcenat dajemo protivgradnim mrežama, navodnjavanju i osiguranju, gdje učestvujemo sa 60 ili 70 odsto sredstava. Tim strateškim mjerama želimo da zaštitimo naš proizvod. Mislim da su i naši poljoprivrednici sada svjesni koliko je to važno. Kada na terenu vidimo gdje se navodnjavalo, imamo kvalitetan proizvod i tu apsolutno nema potrebe da govorimo o suši. Tamo gdje to nije urađeno, imamo proizvod koji nema ni kvantitet ni kvalitet.
Poljoprivrednicima je osim visine podsticaja važno i da sredstva dobiju na vrijeme. Kako potiče ovogodišnja isplata, kakva je planirana dinamika do kraja godine?
– Mi smo zaista u 2026. godini imali rekordnu isplatu podsticaja, ne samo po iznosu, već i u smislu rokova isplate. Znamo da je ovo bila teška godina u svijetu, da smo imali nestabilnost cijena goriva, repromaterijala i svega što je potrebno našim poljoprivrednicima. Trudili smo se da podsticaji budu na njihovim računima u vrijeme kada im zaista trebaju. Izvršila sam nedavno uvid i oko 90 odsto upisanih podsticaja za 2026. godinu je isplaćeno, tako da je dinamika odlična. U pregovorima smo i sa povrtarima i voćarima. Znamo da je suša pogodila i te kulture, od kojih se mnogo očekivalo ove godine. Nažalost, tamo gdje nije bilo navodnjavanja, ne možemo da računamo na kvalitet ploda. Zato ćemo gledati da i njima ranije obračunamo i isplatimo podsticaje, jer će im taj novac sigurno značiti na jesen.
Kako odgovarate na kritike da je vlast prepustila poljoprivrednike samim sebi?
– Ne znam iz koje profesije dolaze oni koji to tvrde, ali bi morali da znaju, ako se već bave ovom temom, koliko Republika Srpska izdvaja za poljoprivredu. Uz sve poremećaje na svjetskim tržištima, mi danas bilježimo povećanje poljoprivredne proizvodnje u svakom smislu, bilo da govorimo o grlima, o litrima, o izdvajanjima za poljoprivredu. Mi to jasno vidimo po podacima koji stižu u naš resor. Ako u ovoj godini imamo preko 680 zahtjeva za traktore, ako ljudi žele da ulažu uz pomoć sredstava ministarstva gdje mi dajemo podsticaj od 40 pa do 70 odsto od zavisnosti od toga šta je ljudima potrebno i ako imamo taj ciklus od 70 miliona samo u 2026. godini, onda brojevi demantuju negativne tvrdnje.
Jedna od kritika upućena je i na broj zadruga u Republici Srpskoj. Jesu li zadruge u Srpskoj nestale?
– U Republici Srpskoj imamo 130 aktivnih zadruga, a danas imamo i Zadružni savez. Imamo i novoosnovane zadruge u kojima su okupljeni mladi poljoprivrednici. Vjerujem da građani Banjaluke možda najviše znaju za primjer mladog poljoprivrednika iz Ribnika koji je osmislio zadrugu i zajedno sa desetinama kooperanata sa tog područja isporučuje zdrave namirnice ljudima na kućne adrese. Građani to rado prihvataju, a proizvod je domaći i za njega postoji veliko interesovanje. Oni čak ne mogu da stignu da isporuče svima koji su zainteresovani, ali istovremeno mogu da naplate svoj rad i plasiraju domaći proizvod. Mi podstičemo rad zadruga i one funkcionišu. Ne možemo govoriti da u Republici Srpskoj nema zadruga. Svakodnevno radimo na njihovom jačanju. Kada obilazimo opštine, lokalne zajednice i gradove i okupljamo poljoprivrednike, pomažemo im da razvijaju svoje zadruge i da se udružuju, kako bi lakše plasirali proizvode.
Proizvođače uvijek brine plasman i cijena proizvoda. Može li ministarstvo obećati siguran plasman proizvoda?
– Sa otvorenim granicama i otvorenim tržištem bilo bi neozbiljno obećavati siguran plasman, ali naši podaci i statistika pokazuju da ono što proizvedemo uglavnom nađe svoj put do tržišta. Prije nekoliko mjeseci imali smo situaciju sa pšenicom, gdje je bio dobar rod i velike količine, ali je sve otkupljeno. Prije završetka svake proizvodne sezone razgovaramo sa otkupljivačima o njihovim kapacitetima za otkup, kako skladišnim, tako i cjenovnim. Naravno, našim mjerama pomažemo poljoprivrednicima da, ukoliko otkupna cijena nije odgovarajuća, na kraju budu zadovoljni konačnom cijenom, odnosno da se kroz podsticaje ona uveća. Što je zemlja manja, manje može da kontroliše cijene uvoza. Republika Srpska bi samostalno mogla mnogo toga da uradi, ali imamo odluke koje se donose u Sarajevu i tiču se uvoza, na koje, nažalost, ne možemo da utičemo. Ipak, kada govorimo o proizvodnji u Republici Srpskoj, cilj je da se sva proizvedena poljoprivredna dobra plasiraju i prodaju.
Šta je prioritet u narednom periodu?
– Naš zajednički prioritet je da ovaj posao radimo odgovorno. Dobro je da imamo stabilan agrar, između ostalog i kada je riječ o isplati podsticaja. Republika Srpska je do danas isplatila više od 90 odsto podsticaja za 2026. godinu i ta dinamika će se nastaviti do kraja godine. Ponosni smo na našu snagu da to učinimo, kako bi naši poljoprivrednici znali da mogu da računaju na sredstva na vrijeme, a negdje i prije predviđenog roka. Međutim, veliki posao je pred nama. Vidimo u kom pravcu se razvija svijet i sve zemlje na ovoj planeti i znamo da će hrana, a posebno domaća, biti prioritet. Zemlja koja bude imala hranu biće snažna i bogata zemlja. Mi imamo naše resurse i sve uslove za to.
Već danas razgovaramo o pravilniku, odnosno preraspodjeli sredstava za agrar u narednoj, 2027. godini, i želimo da čujemo stav svih udruženja. Naravno, Ministarstvo i Vlada Republike Srpske donose odluku o tome u kom pravcu ćemo ići kako bismo na terenu imali najbolji efekat ovih velikih izdvajanja. Svi moramo biti odgovorni i zaštititi našu proizvodnju. Ne možemo se sporadično baviti poljoprivrednom proizvodnjom, a da istovremeno ne primijenimo sve mjere zaštite i podrške. Ozbiljan proizvođač mora da računa na kvalitetan proizvod, ali i na njegov plasman. Mogu da najavim da Republika Srpska sigurno ide u veliku agrarnu reformu, koja će nam u narednih nekoliko godina doprinijeti da u tom pogledu budemo apsolutno samostalni i nezavisni od bilo koga.
ULAGANJE U NOVE TEHNOLOGIJE
Svakako, nove tehnologije u poljoprivredi su sve prisutnije. Imamo i dronove i različita druga savremena rješenja koja se već primjenjuju i koja su potrebna našim poljoprivrednicima. Međutim, neophodno je da i naše agrarne politike idu u tom smjeru.
Svaki dan smo na terenu sa poljoprivrednicima i već im najavljujemo da ćemo u narednim godinama morati malo preraspodijeliti budžet. Iako je podrška za navodnjavanje i protivgradne mreže već visoka, možda ćemo je dodatno povećati, a smanjiti izdvajanja za neke druge mjere. Moguće je da jedne godine smanjimo ili privremeno odložimo podršku za traktore i mehanizaciju. Ove godine imamo 69 miliona KM za kapitalne investicije, što je zaista ogroman iznos. Odobrena su sredstva za više od 680 traktora i možda smo u određenim segmentima i pretjerali sa davanjima. Poljoprivrednici se radije opredijele za kupovinu traktora nego za mjere poput navodnjavanja i protivgradne zaštite. To ćemo morati da mijenjamo u budućnosti. Mi kao Ministarstvo poljoprivrede ne možemo garantovati poljoprivrednicima sigurnu proizvodnju ako ne uvedu ove mjere i ne prilagode proizvodnju novim uslovima. Ako to ne uradimo, jednostavno možemo ostati bez proizvodnje.
(PRESTIGE)