Malina je voćna vrsta čiji se plodovi ne peru prije konzumacije. Higijena uzgoja, branja i transporta maline do hladnjače, a potom i do krajnjeg kupca je veoma važna i sve radnje u proizvodnji se moraju sprovesti u dobrim higijenskim uslovima.
U primarnoj proizvodnji voće može biti zagađeno bakterijama i crijevnim virusima putem vode, zemljišta, stajnjaka, đubriva, opreme za berbu, transportnih sredstava ili preko prljavih ruku berača ili ljudi koji u hladnjačama sortiraju voće.
Berba je najvažnija aktivnost u zasadu maline. To je težak i složen posao, koji predstavlja jednu od najvažnijih operacija u godišnjem ciklusu maline. On se treba obaviti u relativno kratkom roku. Malina ima vrlo osjetljive plodove koji su male trajnosti i slabe transportabilnosti. U berbi je potrebno mnogo ručnog rada. Samim tim ima dosta manipulacija sa ubranim plodovima. U procesu berbe uticaj čovjeka je veliki i vrlo važan. Dobra higijenska praksa predstavlja sve postupke u pogledu uslova i mjera potrebnih da se osigura bezbjednost i upotrebljivost hrane u svim fazama procesa od njive do trpeze.
Uloga proizvođača maline je da osiguraju primjenu dobre higijenske prakse na nivou svog gazdinstva. Pažnja treba da bude usmjerena na sprečavanju problema, a ne na rješavanje nakon što se problem dogodi.
Dobra higijenska praksa
Dobra higijenska praksa u proizvodnji maline podrazumijeva:
- Pravilne parcele za zasad – tu prije svega treba voditi računa da se zasadi ne nalaze u blizini mjesta gdje se gaje životinje, gdje se skladišti stajnjak, gdje se odlaže otpad i gdje se vrši tretman otpadnih voda.
- Korišćenje kvalitetne vode za navodnjavanje – Kvalitet vode za navodnjavanje može značajno da utiče na higijensku ispravnost plodova maline. Neophodno je koristiti čistu vodu dobrih hemijskih, mikrobioloških i mehaničkih osobina. Izvor vode ne smije da bude blizu izlivanja otpadnih voda, ili mjesta gdje se skladišti stajnjak. Takođe, nipošto se ne smije koristiti voda iz lokalnih potoka u koje se uliva kanalizacija.
- Pravilna upotreba stajnjaka – Poželjno je koristiti dobro zgoreli stajnjak, i unositi ga u malinjak tokom mirovanja. Razlog za to je što mikroorganizmi – bakterije, virusi i gljivice iz stajnjaka mogu biti izvor kontaminacije ubranih plodova ako stajnjak nije unijet u zemljište.
- Higijena berača i osoblja – Štetni mikroorganizmi prenose se na plod prljavim rukama. Zato je neophodno ruke prije berbe prati sapunom i čistom vodom i brisati ih papirnim ubrusima. Ruke treba prati nakon svake pauze, upotrebe toaleta ili poslije rukovanja sa zaraženim materijalom. Odjeća i obuća berača mora biti čista, a nakit i satove nije poželjno nositi. Ukoliko se koriste rukavice, prije korišćenja rukavica ruke dobro i temeljno oprati čistom vodom i sapunom. Rukavice moraju uvek biti čiste i neoštećene. Rukavice baciti čim se pocijepaju, zaprljaju ili na neki drugi način zagade i zamjenjuju se novim.
- Zdravlje berača – Berač treba da bude edukovan i odgovoran za svoj posao. Osobe sa simptomima povraćanja, žutice i proliva ne smiju da rade. Ako je došlo do rana ili posjekotina, treba ih prekriti vodootpornim zavojem. Berač ne smije kihati i kašljati preko nezaštićenog svežeg voća.
- Sanitarni objekti – toaleti – Za održavanje čistoće toaleta treba koristiti sredstva za održavanje higijene sanitarnih prostorija. Toaleti se moraju nalaziti u blizini parcele, ali ne u blizini izvora vode za navodnjavanje. U svakom momentu mora biti dovoljno toalet papira, čiste vode i sapuna.
- Pravilno korišćenje opreme za berbu – Prije i nakon korišćenja gajbice treba temeljno očistiti, odnosno oprati i dezinfikovati. Oštećene gajbice koje higijenski ne mogu da se održavaju treba baciti. Gajbice ne treba koristiti za druge namjene, osim za berbu.
- Transport obranog voća – Ako postoji mogućnost, za transport ubranog voća treba koristiti vozilo koje je za to namijenjeno. Prije i poslije transporta, vozilo se treba temeljno očistiti i dezinfikovati. Za dezinfekciju koristiti sredstva za prehrambenu industriju.