Jedan od najzdravijih dijelova prerađivačke industrije kod nas – drvna industrija u vrijeme pandemije dijeli sudbinu bh. ekonomije. Kriza je opasnost za sve, ali i kreira šansu koju su neki iskoristili za daljnji razvoj, tehnološki napredak i rast.
Damir Muhić, predsjednik Udruženja proizvođača namještaja i suvlasnik kompanije MS&WOOD, za Klix.ba kaže kako je pandemija poremetila sve, da nije ugrožen samo segment namještaja i drvne industrije, nego globalna ekonomija, kako u našoj zemlji, tako i u svijetu.
Dobro znate da je drvna industrija u svim svojim oblicima u BiH bila najveći izvoznik i zapošljavala više od 30.000 radnika, a samo u martu je više od 90 posto proizvođača zaustavilo svoje pogone. Neki ni danas nisu ponovo pokrenuli proizvodnju, a neki su proglasili stečaj.
Muhić podsjeća kako je ranije govorio koliko je jak i utjecajan izvoz drvne industrije iz BiH i kako smo, kao jedna mala zemlja s istaknutom tradicijom u preradi i proizvodnji drveta, bili zastupljeni na svim kontinentima, ali politika otvorenih granica, kao produkt globalizacije je zaustavljena.
Zračni, vodeni i putnički saobraćaj je skoro obustavljen. Otežan je teretni promet usljed zatvaranja granica, zbog zaštite od širenja virusa, a samim time i opseg trgovinske razmjene, uzrokujući manjak robe i usluga te povećanje cijena. Bude li se epidemija i dalje širila takvom brzinom, to će dovesti do oštre politike štednje stanovništva i izazivanja ozbiljne političke nestabilnosti i nove ekonomske krize.
Trenutna situacija prouzrokovat će da će kompanije i industrije preispitati svoje lance snabdijevanja i izračunati faktor rizika, dodaje, te troškove proizvodnje osnovnih komponenti i materijala.
Mnogi naši proizvođači se, nažalost, neće najbolje snaći u adaptaciji i tranziciji te će biti primorani trajno zatvoriti pogone. Nažalost i Udruženje proizvođača namještaja koje se finansiralo isključivo iz vlastitih sredstava bilo je primorano zatvoriti svoja vrata 1. jula. Naša fabrika MS&WOOD je jedna od rijetkih u BiH koja nijedan dan nije zaustavila proizvodnju, niti otpuštala radnike. Iako nam je zatvaranje Italije, pa zatim Njemačke, Francuske i SAD-a, dominantnih izvoznih tržišta, potpuno poremetilo planove i ugrozilo proizvodnju. Zahvaljujući brzoj reakciji, lojalnim odnosima s kupcima i dobavljačima te entuzijazmu kolektiva nastavili smo proizvodnju smanjenim kapacitetom, ali smo sve vrijeme najveće blokade proizvodili i akumulirali gotove proizvode u iščekivanju otvaranja tržišta.
Trenutno, zahvaljujući otvaranju svih naših dominantnih tržišta, nastavlja on, te velikoj potražnji za namještajem u svijetu, mi smo povećali naše volumene za više od 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Također smo jedini u regiji koji su u vrijeme pandemije uvezli nove proizvodne mašine, otvorili još jednu liniju i pripremili još jednu lliniju za proširenje kapaciteta i usluga.
Lično smatram da će neke fabrike u BiH bankrotirati. To su posebice one koje nemaju dovoljno akumuliranog kapitala ili ne mogu osigurati kredite kod banaka, one će sigurno doći u probleme. S druge strane, trenutni pokazatelji i predviđanje tržišnog scenarija nakon pandemije, odnosno promjena u sistemu globalizacije, još jedna je prilika da BiH proizvodnja namještaja realizira do sada neostvaren veliki skok u razvoju. Uvedene stroge restriktivne mjere su u većini zemalja EU i svijeta više ili manje ograničile proizvodnju, kupoprodaju i potrošnju. No, izvozno orijentirana prerada drva i proizvodnja namještaja očekuju ublažavanje strogih restrikcija EU, jer su mnogi poduzetnici ostali privremeno ili trajno bez inozemnih, ali i domaćih narudžbi.
Nastavlja da, ako se gleda EU kao tehnološki modernu i komercijalno organiziranu, globalno konkurentna evropska proizvodnja namještaja (preko 115.000 pravnih subjekata, sa oko 1,1 milion zaposlenih) kupuje sirovine i repromaterijale iz cijelog svijeta.
Posljednjih 30 godina znatno je povećan uvoz tih materijala s Dalekog istoka i sada je upitan kontinuitet tih isporuka. To je odlična prilika za našu drvnu industriju. Kriza prisiljava EU uvoznike, veleprodaju, maloprodaju i proizvodnju namještaja da ovisno o tržišnoj potražnji preispita vlastite izvore i lance dobave. Očekujem da će to biti ogroman zaokret u međunarodnoj razmjeni robe i usluga.
Zaključio je Muhić.