Sa aspekta ishrane krava i potreba krava za hranom, proizvodni ciklus krave može se podijeliti u 4 faze:
- Faza zasušenosti – 60 dana pred telenje
- Rana laktacija – prvih 70 dana nakon telenja
- Srednja faza laktacije – drugih 70 dana nakon telenja
- Kraj laktacije – 140-305 dana iza telenja
Hrana je faktor koji u najvećoj mjeri definiše proizvodnju mlijeka
- 25% razlike između krava je nasljednog karaktera,
- 75% je definisano vanjskim faktorima od čega na ishranu otpada najveći dio,
- 65% ukupnih troškova otpada na troškove ishrane,
- Suva materija je od najvećeg značaja u ishrani mliječnih krava
Usljed nedostatka suve materije dolazi do negativnog bilansa energije i gubitka tjelesne mase.
Uticaj tjelesne mase i proizvodnje na potrebe krava u suvoj materiji:
|
T. Masa kg |
400 | 500 | 600 | 700 | 800 |
|
4% Mlijeko |
Procenat tijelesne mase |
||||
|
10 |
2,7 | 2,4 | 2,2 | 2,0 |
1,9 |
|
15 |
3,2 | 2,8 | 2,6 | 2,3 |
2,2 |
|
20 |
3,6 | 3,2 | 2,9 | 2,6 |
2,4 |
|
25 |
4,0 | 3,5 | 3,2 | 2,9 |
2,7 |
|
30 |
4,4 | 3,9 | 3,5 | 3,2 |
2,9 |
|
35 |
5,0 | 4,2 | 3,7 | 3,4 | 3,1 |
| 40 | 5,5 | 4,6 | 4,0 | 3,6 |
3,3 |
|
45 |
5,0 | 4,3 | 3,8 |
3,5 |
|
|
50 |
5,4 |
4,7 | 4,1 |
3,7 |
|
|
55 |
5,0 | 4,4 |
4,0 |
||
| 60 | 5,4 | 4,8 |
4,3 |
||
Faza zasušenosti
Optimalna dužina perioda zasušenosti iznosi 6-8 nedelja. Period kraći od 40 dana je nedovoljan za regeneraciju mliječne žlijezde i može imati za posljedicu smanjenje mliječnosti u toku sledeće laktacije.
Period zasušenosti duži od 60 dana ne dovodi do povećanja proizvodnje, može dovesti do pretjeranog gojenja i komplikacija u toku telenja, a uz to nije ni ekonomski opravdan.
Za većinu krava nagli prekid muže predstavlja najbolji način zasušenja. Ako krava koju treba zasušiti daje velike količine mlijeka, onda jednu sedmicu pred zasušenje isključiti iz obroka koncentrate, ako ni to nije dovoljno isključiti i kabastu hranu, a na kraju i vodu.
Obratiti pažnju na sledeće:
- Zasušenje vimena i regeneracija mliječne žlijezde,
- Obezbjeđenje hranjivih materija za ishranu ploda,
- Postizanje odgovarajuće tjelesne kondicije,
- Stimulisanje imunog sistema,
- Razvoj poželjnih mikroorganizama u buragu,
- Svođenje metaboličkih poremećaja na najmanju mjeru.
Rana laktacija
Cilj ishrane krava u početnoj fazi laktacije je što brže povećanje konzumiranja hrane, kako bi se hranidbeni deficit sveo na što manju mjeru. Ovo je ujedno i Najkritičniji period kod krava visoke
mlječnosti
Zato farmer u ovoj fazi laktacije mora:
- Koristiti kabasta hraniva najboljeg kvaliteta
- Osiguravati da obrok sadrži adekvatne količine sirovih, razgradivih i nerazgradivih proteina
- Poslije telenja postepeno povećavati konzumiranje žitarica
- Omogućiti stalni pristup krava hrani
- Stresna stanja treba svesti na najmanju mjeru
- Razmotriti potrebu za dodavanje masti (0,1-0,6 kg/danu/kravi).
Srednja faza laktacije
Cilj u ovom periodu je da se što duže održi visoka proizvodnja mlijeka, odnosno da laktaciona krivulja ima što manji pad. Uobičajeni problemi koji se mogu javiti u ovom periodu su: opadanje mliječnosti, nizak sadržaj mliječne masti, tihi polni žar, ketoza.
Obratiti pažnju na sledeće:
- Održavanje maksimalne dnevne mlječnosti,
- Postići maksimalno konzumiranje suve materije,
- Krmiva davati nekoliko puta u toku dana
- Krmiva moraju biti dobrog kvaliteta
Kraj laktacije
Nastupa posle petog mjeseca gravidnosti i traje normalno oko dva mjeseca. U ovoj fazi dolazi do osjetnog pada proizvodnje.
Proizvodnja mlijeka treba da opada postepeno, tako da u toku jednog mjeseca iznosi 8-10%. Sa aspekta ishrane ovo je najjednostavnija faza, u kojoj treba da se izvrši obnova tjelesne težine krave, izgubljene tokom laktacije.
Voditi računa da mlade krave dobiju dodatne količine hrane jer nisu završile porast.
U ishrani krava u prve tri faze laktacije treba se pridržavati sledećih pravila:
Protein: 18-19% sirovih proteina (u suvoj materiji)u obroku krava u ranoj fazi laktacije treba smanjiti na 13% na kraju laktacije,
Neto energija: 7,16MJ/kg suve materijeu toku rane faze laktacije treba smanjiti na 5,53 MJ/kg na kraju laktacije,
Količina kabaste hrane: treba obezbijediti minimalno 1,5 kg SM iz kabaste hrane na 100 kg tjelesne težine. Leguminoze treba da predstavljaju glavno kabasto hranivo u ranoj fazi laktacije,
Vlakna: Minimum 18% u SM hrane u ranoj fazi laktacije treba povećati na 20% na kraju laktacije,
Ugljeni hidrati: Treba da iznose 35-40% u SM hrane,
Mast: Maksimalno 7% u CM obroka,
So: 0,5% od CM obroka, ili 1% od koncentrata
Minerali: 1% od smjese koncentrata,
Ureja: Maks. 0,2 kg ureje na dan ili 1% u koncentratu,
Vitamini : Treba koristiti dopunske vitamine A,D i E za goveda,
Forma obroka: Kabasta krmiva i žitarice ne treba suviše usitnjavati ili mljeti.