Hercegovačke proizvođače srijemuša nije omela ni pandemija | Agroportal.ba
Agro vijesti

Hercegovačke proizvođače srijemuša nije omela ni pandemija

Hercegovačke proizvođače srijemuša nije omela ni pandemija

Ljekovito bolje u hercegovini raste na skoro svakom koraku, i po tome je poznata u svijetu. Smilje, kadulja, zova, šipak, glog i druge samonikle biljke se decenijama skupljaju u ovom krševitom dijelu BiH. Dok su njihovim otkupom porodice u proljeće i ljeto dopunjavale kućni budžet ili ih koristili za prirodno liječenje.

Hercegovačke proizvođače srijemuša nije omela ni pandemija

Proizvođači smilja, koji su proteklih godina napravili plantaže ove ljekovite biljke, koja je u prirodi bila sve rjeđa, nisu prošli kako su očekivali. Bolji poznavaoci prilika kažu da posao s ljekovitim biljem ima perspektivu.

Ovog proljeća popularnost u otkupu i preradi dobio je srijemuš, poznatiji kao medvjeđi bijeli luk, čije su otkupljene i prerađene količine, bez obzira na poremećaje zbog pandemije virusa korona, stigle na tržište EU.

Lani pioniri, ove godine četiri tone

Radovan Anđelić, predsjednik Grupacije za ljekovito bilje i eterična ulja BiH, kaže da se u pogonima njegovog preduzeća srijemuš prvi put počeo otkupljivati prošle godine.

To je lani bio pionirski posao, imali smo oko 500 kilograma, ove godine se to popelo na oko četiri tone suvog srijemuša, a imamo i kupca, ističe on.

Ovog proljeća otkupljeno je oko 40 tona sirovog srijemuša, a otkupna cijena se kretala od 0,60 KM do 0,80 KM po kilogramu. Za sada je sva količina prerađena u poluproizvod, a sve što dođe sirovo mora se u jako kratkom vremenu preraditi.

Pročitajte još...   Pašalić: Ministarstvo će podržati firmu "Smrčak" sa 100.000 KM

Zaposleni kažu da je posao zahtjevan, jer biljka brzo propada zbog velike količine vode i ima intenzivan miris, sličan bijelom luku.

Preduzeće sa sjedištem u Trebinju, koje ima pogon i u Nevesinju, osim srijemuša, otkupljuje i ostalo ljekovito bilje, a u toku je otkup cvijeta zove. Očekuju da će sakupiti 20 tona ovog cvijeta, planiran je i otkup 60 tona šipurka, ali i kadulje i smilja, čija eterična ulja idu na inostrano tržište. Otkup ljekovitog bilja planiraju na prošlogodišnjem nivou ili više za 10 do 15 odsto, a ove godine počinju i hladno cijeđenje ulja.

Kiša i loše vrijeme za ovo doba godine malo bi moglo pokvariti otkup cvijeta zove, jer on brzo prolazi, ističe Anđelić.

Podsticaji

Anđelići su dobili i podsticaje od resornog ministarstva i grada Trebinja.

Ove godine od Ministarstva poljoprivede RS dobili smo 600 KM po hektaru zemlje koja je pod ljekovitim biljem. Prije neki dan u gradskoj upravi smo potpisali ugovor za dodjelu nepovratnog novca privrednicima za otvaranje novih radnih mjesta. Zaposlili smo dva visokoobrazovana radnika, a ovakve subvencije su budućnost i vjetar u leđa poslodavcima, posebno kada je u pitanju zapošljavanje visokoobrazovanih kadrova, i dobar potez gradske uprave, navodi Radovan Anđelić.

Otkup smilja u Hercegovini posljednjih godina je znatno opao, nakon što su plantaže smilja nicale u RS i FBiH.

Pročitajte još...   Austrijanci zabranjuju upotrebu glifosata

Masovna proizvodnja dovela je do toga da smilje, a i njegovo eterično ulje, bude proizvedeno u većim količinama nego što je potrebno tržištu, što je znatno oborilo cijenu i dovelo u pitanje isplativost proizvodnje ove ljekovite biljke.

Evropska biljka godine

Medvjeđi ili divlji luk, srijemuš, smatra se biljkom zdravlja i ubicom otrova, jer čisti sistem za varenje i krv. Srijemuš je Asocijacija za zaštitu i istraživanje evropskih medicinskih biljaka 1992. godine proglasila evropskom biljkom godine.

Naziv medvjeđi luk dobio je kao prava proljećna poslastica medvjedima, koji se bude iz zimskog sna. Srijemuš je bogat eteričnim uljima, mineralnim solima, šećerom, vitaminom C i karotenom.

Izvor

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Trivković: Interventni otkup snažna podrška proizvođačima

Agro reportažeAgro vijesti

Zatrpani tonama bijelog luka