Ponedjeljak , 16 Decembra 2019
Najnovije vijesti
Početak / Agro intervju / Intervju Zoran Gajić, šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta BiH

Intervju Zoran Gajić, šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta BiH

Nakon nekoliko sedmica turbulentnih političkih dešavanja na prostoru distrikta, čini se da stvari dolaze na svoje mjesto te građani i nadležna odjeljenja mogu nastaviti sa normalnim radom.

Imali smo priliku i zadovoljstvo da porazgovaramo sa Zoranom Gajićem, šefom Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta, te da se dotaknemo otvorenih pitanja koja se tiču poljoprivrede.

Gajiću je ovo drugi mandat na čelu Odjeljenja poljoprivredu, ali ga većina ljudi prepoznaje kao dugogodišnjeg glavnog inspektora Inspektorata Vlade Brčko distrikta.

Vaše lice u medijima je postalo poznato nakon velike afere sa izvozom jabuka u Rusku federaciju, tada ste bili u inspektoratu, evo i ovih dana je to veoma aktuelna tema. Kako će se distrikt prilagoditi novim pravilima koja su najavljena iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BIH, te da li će kontrola i nova pravila imati uticaja na proizvođače iz distrikta?

Što se tiče voćarstva, Brčko distrikt je po tome prepoznatljiv ovo je područje koje se unazad pedeset godina bavi voćarstvom, i mi smo zaista voćarski kraj. Što se tiče pravila, tu je protokol koji je potpisan između BiH i Ruske Federacije, međutim taj protokol nije bio do kraja razrađen i nije bio napravljen sistem kontrole što je dovelo do situacije koju smo imali. Nakon okvirno šest mjeseci, ruska federacija je obećala posjetu našim skladištima, izvoznicima, proizvođačima i da na osnovu toga odobri ponovni uvoz. Naš primarni zadatak, a ovde mislim na sve nadležne institucije, je da upišemo sve izvoznike u jedinstveni registar izvoznika u Rusku Federaciju, pod uslovom da ispune sve uslove iz protokola koji je potpisan. Svi proizvođači, kooperanti, skladištari moraju biti registrovani u sudu te u nadležnim poljoprivrednim organima. Ako ispunimo sve uslove, što se iskreno nadam, očekujem da svi naši proizvodi završe na ruskom tržištu, što će sigurno dovesti i do dobre zarade za naše poljoprivrednike. Ako nastavimo sa praksom da pojedincima tolerišemo da to zloupotrebljavaju, opet će nam uvesti zabranu, ali je onda pitanje kada će nam ponovo dozvoliti izvoz.

Po dolasku na mjesto šefa, kakvo ste stanje zatekli u Odjeljenju? Da li je isplaćen kompletan podsticaj za poljoprivredu? 

Mi u Brčko distriktu imamo ukupno oko 1800 podnosioca zahtjeva. Od toga imamo oko 5000 zahtjeva po različitim vrstama proizvodnje, i podsticaj se isplaćuje u dva dijela. Prvi dio od 80 odsto je isplaćen, međutim pojedini predmeti koji su bili razmatrani nisu isplaćeni, ali njih je vrlo malo. Sa 1.7. je ostao neisplaćeni dio od 20 odsto za oko 800 poljoprivrenih proizvođača, a trenutno je od toga preostalo za još njih 150 da se izvrši isplata dijela od 20 odsto. Usvojen je novi pravilnik 21.07.2018., koji je objavljen u službenom glasniku, i koristim priliku da pozovem sve proizvođače da podnesu zahtjev da ostvare pravo na podsticaj za 2018. godinu. Sredstva su obezbjeđenja u budžetu u iznosu od 9 miliona KM a mi smo i organizaciono spremi da počnemo sa prijemom zahtjeva.

Prošle godine je rečeno da 9 miliona neće biti dovoljno da se pokrije kompletan iznos za podsticaje, te da će se tražiti dodatno 2 miliona, što je ukupno 11, što bi bilo dovoljno da pokrije program podsticaja, ili je ta procjena bila pogrešna?

Ukoliko sistem kontrole i praćenja bude funkcionisao, te ukoliko uspijem dovesti službenike na očekivani nivo, ja očekujem da će se podsticaji smanjiti za jedan milion.

Da li je novi pravilnik donio neke krucijalne promjene, ili proizvođači mogu očekivati slične uslove kao u 2017. godini?

Što se tiče pravilnika, ja sam pokušao da napravim „oštriji sistem“ u pogledu kontrole, tako da manipulacije budu svedene na najmanju moguću mjeru. Koliko sam u tome uspio, vidjećemo, ukoliko bude isplaćen veći podsticaj u odnosu na 2017. godini, to znači da nisam uspio.

Ono što je bilo najavljeno, a potvrđeno je od strane vašeg prethodnika g. Tanića, jeste „program samozapošljavanja u poljoprivredi”. Tada je rečeno da je taj program pitanje „političke volje“, gdje smo trenutno da li je isti spreman?

Ja sam pripremio program, ali se isti još treba doraditi u pogledu kriterijuma i uslova, imamo dilemo da li se usmjeriti na više proizvođača kojima bi dali manje sredstava ili više sredstava za manji broj proizvođača. Naravno svjesni smo uslova u kojima živimo i trebamo naći optimalni nivo. Trebamo zadovoljiti što više proizvođača ali takođe ta sredstva moraju biti dovoljna da se bilo šta može postići.

Duže vrijeme se pominje uvođenje PDV-a za poljoprivredne proizvođače sa prostora distrikta, što je potvrđeno i od strane UIO BIH. Da li je podsticaj oporezivi dio prihoda, obzirom da se on tretira kao pomoć, što zakonski onda nije oporezivo, ali sa druge strane isti se koristi za kreiranje tržišne cijene što onda spada u oporezivi dio?

Od 2006. godine je usvojen zakon o PDV-u u BiH, od tada svi oni koji ostvare prihod od 50 hiljada KM oni su dužni da uđu u sistem PDV-a. Što se tiče nas, mi pravilnikom podstičemo fizička lica do 30 hiljada KM i prema tome oni obveznici PDV-a, a sva pravna i fizička lica koja su registrovana u Sudu moraju biti registrovani kao PDV obveznici. Što se tiče mene, podsticaj nije pomoć, i nije to socijalni program. Podsticaj je namijenjen isključivo za održivost neke proizvodnje, bilo poljoprivrede, privrede ili nečega drugog. Što se tiče PDV-a, da li su sredstva korištena ovako i onako, čim ona uđu u promet privrednika, ako su veća od 50 hiljada onda tu nema polemike.

Usvojena je „Strategija ruralnog razvoja“, posljednja informacija jeste da se rade akcioni planovi te raspodjela sredstava u određenim iznosima i procentima. Da li je Brčko preduzelo neke korake i koliko trenutno imamo predatih aplikacija?

Što se tiče ruralnog razvoja mi imamo jednog službenika, planiramo zaposliti još najmanje dva službenika kako bi smo dobili službu koja bi se time bavila. Međutim još je u toku izrada „Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Brčko distrikta“, koja će se oslanjati na strategiju koja je usvojena na BiH nivou, ali zbog svojih specifičnosti Brčko mora imati svoju, i iz te strategije će se izvući pravci djelovanja. Činjenica jeste da smo tu inertni i da se moramo aktivirati. Mi imamo resurse koje možemo iskoristiti i to ne smijemo propuštati. U svakom slučaju trebamo iskoristiti pomoć Evropske Unije i uspostaviti veću preko graničnu saradnju sa zemljama koje su u tome ispred nas.

Što se tiče lova u Brčko distriktu, stanje je ne promijenjeno, zabrana lova je i dalje na snazi, da li je došlo do najavljivanog sastanka sa lovačkim udruženjima po pitanju formiranja malih lovišta?

Od 2015. godine na ovamo mi imamo zakon, podzakonske akte, smjernice, formirane su radne grupe u Odjeljenju, angažovani su profesori iz Banja Luke i Sarajeva, urađena je kompletna ekonomsko tehnička dokumentacija, te se došlo do prijedloga da budu tri sportsko I jedno privredno lovište. To je predloženo na Vladi ali to nije prihvaćeno, I sada moramo ponovo tražiti novo rješenje. Ja sam lično lovac, i smatram da je bolje da imamo ikakav lov nego nikakav. Sve i da imam razumjevanja za zabranu sportskog, zaista ne mogu da nađem opravdanje za privredni lov. Ako pogledate Brčko je prije rata imalo fazaneriju, na osnovu koje je djelovalo više privrednih grana, imali smo sve službe, veterinare, lovočuvare, lovovođe, restorane, hotele… goste iz Italije koji su organizovano dolazili u lov na fazane, to je faktički turizam. Tražimo nova radna mjesta, tražimo zapošljavanje, tražimo otvorenost, tražimo nove investicije, a kako će one doći ako smo se zatvorili u školjku.

Na snazi je I dalje zabrana izvoza trupaca iz Republike Srpske i FBiH, entitetske vlade su dugo ignorislate službene dopise Vlade Brčko distrikta. Da li ste ikada dobili službeni odgovor te šta se dešava sa prerađivačima sa prostora distrikta?

Ne od 01.06.2018. godine do dana današnjeg mi još uvijek nismo dobili službeni odgovor od strane entitetskih Vlada.

Autor Redakcija

Redakcija
Prvi poljoprivredni portal Posavine i Semberije

Provjerite takođe

Program samozapošljavanja u poljoprivredi na području Brčko distrikta BiH u 2018. godini

Kako smo juče i najavili, Vlada Brčko distrikta usvojila je “Program samozapošljavanja u poljoprivredi“. Agroportal Vam …

Komentariši