Poljoprivredna proizvodnja na području Unsko-sanskog kantona u sve većoj mjeri osjeća posljedice odlaska stanovništva s ovih prostora. Nedostaje radnika, a migracijama su posebno pogođena sela. Rekao je Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača USK, nezavisne.
Gase se proizvodnje i obrti
Selimović tvrdi kako je ovakvo stanje posebno primjetno u posljednjih godinu dana. Sve veći broj poljoprivrednika gasi proizvodnju i odjavljuje obrte.
Ukoliko se ovakav trend nastavi, poljoprivreda će se naći u gotovo bezizlaznoj situaciji. Prema podacima koje imamo, može se zaključiti kako će količina proizvedenog mlijeka u ovoj godini biti deset posto manja u odnosu na proteklu. Slično stanje je i u drugim segmentima agrarne proizvodnje.
Dodaje kako je mljekarstvo nosilac poljoprivrednog razvitka Unsko-sanskog kantona. Po količinama proizvedenog mlijeka ovaj kanton je prvi u Federaciji BiH.
Nema radne snage
Prema riječima Adema Šahinovića, najvećeg proizvođača mlijeka na području Bosanske Krupe, sve je veći broj farmera koji gase proizvodnju.
Ljudi odlaze u Njemačku i druge zemlje u potrazi za poslom. Bavljenje poljoprivredom na ovim prostorima je postalo prava lutrija. Gotovo sve farme koje su imale od 10 do 15 muznih grla se gase. Jedan od glavnih razloga je što nema radne snage. Jednostavno, niko neće da radi u poljoprivredi i ako se ovako nastavi sela će biti potpuno pusta, kaže Šahinović.
Njegovo mišljenje dijeli i Mirsad Hašić, poljoprivrednik iz Velike Kladuše. On ističe kako sve poljoprivredne radove na njegovom imanju obavljaju članovi porodice.
Radnicima nudimo dobre dnevnice i druge pogodnosti. Ali naći radnika danas je kao pronaći iglu u plastu sijena. Komšije svakog dana odlaze i sve je više opustjelih imanja, kaže Hašić.
900 djelatnosti odjavljeno!
Prema podacima Obrtničke komore USK, od početka 2017. godine do sada odjavljeno je oko 900 obrtničkih djelatnosti, a najviše poljoprivrednih gazdinstava.
Ukoliko se nastavi ovakva tendencija, do kraja ove godine ta brojka će biti veća od 1.000 i krajnje je vrijeme da se djeluje. Kaže predsjednik pomenute komore Enes Arapović.
Selimović ističe kako se ovdašnja poljoprivreda, sem pomenutih migracija, suočava s nizom drugih problema. Kao što su nelojalna konkurencija, kašnjenje isplata poticaja, visoki troškovi proizvodnje i nemogućnost plasmana proizvoda na tržištu.
Odgovorno tvrdim kako je pet do dvanaest da vlasti sjednu i razmotre naše probleme. Te da se donese odgovarajuća strategija očuvanja poljoprivredne proizvodnje. Ukoliko se to ne dogodi, crno nam se piše, kaže Selimović za “Nezavisne”.