Od prošle godine, od kada se primjenjuje adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, poljoprivreda Srpske je na gubitku, upozoravaju iz Ministartva pioljoprivrede. Posebno je stagnirao izvoz goveđeg i svinjskog mesa, žale se poljoprivredni proizvođači. U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomski odnosa BiH tek pripremaju informaciju o efektima, piše rtrs.tv
Bescarinski uvoz nanio je štetu poljoprivrednim proizvođačima u Srpskoj. U prošloj godini, od kada se primjenjuje adaptirani SSP, uvezeno je 183 miliona više prehrambenih proizvoda nego u 2016. Projekcija resornog ministarstva je da će u ovoj godini uvoz biti uvećan za 216 a u idućoj za 220 miliona. Rastao je i izvoz, ali nedovoljno da anulira negativne efekte primjene Sporazuma.
Koliko su naše prognoze bile tačne govori podatak da je u 2016. godini bilo uvezeno 2,9 milijardi po tarifnim glavama od 1 do 24 koje obuhvataju poljoprivredu, a u 2017. na 3,11 milijardi odnosno za 187 miliona više. Naše prognoze su bile 183 miliona maraka, što znači da smo bili precizni kada se radi o gubicima za naše poljoprivrednike, rekao je Aleksandar Macanović, portparol ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske.
Poljoprivredni proizvođači iz Srpske i Federacije odavno ukazaju na pogubne efekte adaptiranog SSP jer domaća proizvodnja nije zaštićena. Prekomjeran uvoz svinjskog i goveđeg mesa prijeti da potpuno uništi stočarstvo i preradu mesa.
Unazad godinu dana kako je potpisan adaptirani Sporazum, agrarni sektor u pogledu proizvodnje mesa je uporno satiran i konačno smo pali na najniže grane kada je u pitanju obim proizvodnje, ističe Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrenih proizvođača Republike Srpske.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, smatra da će poljoprivreda totalno biti uništena ako nastave ovim tempom.
U problemu su stočari zbog izvoza mesa, a što se tiče uvoza, mi uvozimo bukvalno sve. Kada kažem da smo došli na nivo da uvozimo kifle, sve vam je jasno, ističe Bićo.
Zajednički apeli poljoprivrednika iz Srpske i Federacije da se zaštiti domaća proizvodnja uvođenjem sezonskih ograničenja uvoza, dodatnih pregleda kao i povećenjem troškova pregleda roba, što rade neke zemlje, bez odjeka su u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje tek radi Informaciju o efektima primjene Sporazuma.
Mi kao seljaci nismo ni dužni da znamo koje su tačno mjere, imaju ljudi koji za to primaju plate i uvedu to u zakonske okvire tako da ne izazovemo trgovinski rat sa EU i zaštitimo domaće proizvođače, dodao je Stojan Marinković.
Mljekari iz Srpske najbolje su se snašli u primjeni adaptiranog SSP-a jer su uspjeli da povećaju izvoz, dok je u Federaciji, pored mljekarstva, rentabilno i peradarstvo.