Otkupna cijena junadi je pala na tri do 3,5 KM/kg žive mjere iako je proizvođačka cijena četiri KM/kg, dok je cijena svinja 2,3 KM/kg, a proizvođačka 2,8 KM/kg. Uprkos tome, nema plasmana na tržištu.
Na to je u otvorenom pismu upozorio Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, odakle dodaju da su pismo sličnog sadržaja objavili i u martu 2018. godine te da se od tada do danas ništa nije promijenilo nabolje, već su sad u još težoj situaciji.
Podsjećaju da je u četvrtak održan sastanak Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sa predstavnicima poljoprivrednika, a u vezi sa neophodnosti uvođenja mjera zaštite domaće proizvodnje u dijelu koji se odnosi na uvoz svježeg rashlađenog i smrznutog mesa svinja i junadi.
I ponovo imamo skretanje sa stvarnog problema o uzroku pojave viškova svinja i goveda na našem tržištu, naveli su iz Saveza.
Činjenica je, kako dodaju, da je pandemija virusa korona uzrokovala drastičan pad potrošnje mesa u BiH, ali prekomjeran uvoz je glavni krivac pojave viškova. Jer, ističu, dok potrošnja pada, uvoz se nesmetano odvija sa tek nešto manjim procentom u odnosu na redovne uslove.
U Savezu su mišljenja da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH rješenje nove-stare krize viškova svinja i junadi traži na sasvim pogrešnoj strani – izvozu mesa.
Izvoziti nešto čega proizvodiš jedva 30 odsto od potreba je apsurd, a onda vještački stvoren vakuum na tržištu mesa nadomjestiti sa gotovo 100 odsto uvezenim otpadom iz EU je još veći apsurd, navodi se u pismu koje potpisuje lider poljoprivrednika u Srpskoj Stojan Marinković.
Za Savez je, dodaje, normalno da se takva situacija rješava ograničenjima uvoza kojim bi se dugoročno obezbijedila stabilnost u proizvodnji svinja i bikova.
Uz podršku resornih ministarstava, stabilno tržište i plasman bikova i tovljenika bi opredijelio farmere za povećanje proizvodnje. Tako bismo vrlo brzo dostigli nivo proizvodnje koji bi zadovoljio više od 50 odsto, a kasnije i više od ukupnih potreba tržišta u BiH. Odliv deviza bi se smanjio, a udio poljoprivrede u ukupnom BDP-u bi porastao sa sadašnjih 12 odsto na čitavih 15 odsto u RS za samo dvije godine, uz tendenciju daljeg rasta, ističu iz Saveza.
Prema tome, kako dodaju, otvaranje novih tržišta u uslovima kad nemate ni za vlastito nema nikakve dodirne tačke sa uvođenjem mjera zaštite domaće proizvodnje i to smatraju bacanjem prašine u oči.
Kako dodaju iz Saveza, uvijek i iznova od farmera je traženo da dokažu ugroženost domaće proizvodnje. Viškovi su, ističu, ogromni.
Danas to dokazujemo istinom da samo u Republici Srpskoj imamo više od 6.000 goveda mase veće od 600 kg i više od 10.000 svinja mase veće od 120 kg. Zar to nije samo po sebi alarmantno, pitaju iz Saveza.
Ovi podaci su činjenice, potvrđuje nam i Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, koji dodaje da im je svaki dan teži od prethodnog. Na pitanje, ako se situacija ne promijeni, šta i kako dalje, bio je jasan i direktan.
Mi imamo već međusobno dogovor, prvi put postignut generalno na nivou čitave BiH. I FBiH i RS će ući u proteste, tražiće smjenu u Savjetu ministara vjerovatno svih onih koji budu protiv kada Košarac iznese prijedlog rješenja. Ako Košarac ne podnese zahtjev za ovo što smo mi rekli, tražićemo njegovu smjenu. Mi drugog izbora nemamo, rekao je Maljčić za “Nezavisne novine“.
Košarac je u izjavi rekao da su njegovo opredjeljenje i politika koju vodi na čelu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaštita domaće proizvodnje iz aspekta primarne poljoprivredne proizvodnje.
Tako da mogu reći da imamo zajednički cilj i zadatak sa Savezom udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je Košarac.
U tom kontekstu, kako je dodao, neophodno je podsjetiti na Odluku o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, koju je Savjet ministara BiH usvojio u septembru 2002. godine.
U toj odluci jasno su definisane procedure o tome ko i na temelju čega može pokrenuti postupak za uvođenje mjera zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza robe na carinsko područje BiH. Konačnu odluku o tome donosi Savjet ministara BiH na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji opet mora biti u skladu sa pomenutom odlukom Savjeta ministara BiH iz 2002. godine, naglasio je Košarac.
Podsjeća da je nedavno imao, kako ocjenjuje, vrlo konstruktivan sastanak sa predstavnicima Udruženja poljoprivrednih proizvođača u BiH o neophodnosti analize opravdanosti za uvođenje zaštitnih mjera za uvoz svježeg i rashlađenog mesa goveda i svinja u BiH.
Na tom sastanku naglasio sam da će Sektor za spoljnu politiku i strana ulaganja Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH od svih relevantnih institucija, kao i od nadležnih entitetskih ministarstava, zatražiti stav u vezi sa donošenjem mjera ograničenja uvoza svježeg i rashlađenog mesa. Osim toga, promptno sam zatražio od Kancelarije za veterinarstvo BiH pojačane kontrolne aktivnosti u vezi sa uvozom ove robe, istakao je Košarac.