Naslov Vas odmah asocira na probleme s koronom, problem ugostiteljstva, problem s turizmom ili ‘pak pomislite na uzgajivače svinja?
Situacija s uzgojem svinja je izuzetno komplikovana i nepovoljna. Posebno se odnosi na uzgajivače koji se baziraju na proizvodnju prasadi.
Trenutna cijena ,,žive vage” jednog praseta od 25 kg jeste 2,3 – 2,6 KM (oko 60. km komad). Trendom izuzetno loših i niskih cijena naše domaće farmere, ljude koji gaje svinje konstantno tjeramo na ivice margina ovog našeg društva.
Kakav je osjećaj proizvesti nešto što skoro da nema vrijednost?
Toliko smo uložili truda, rada, vremena i entuzijazma u datu proizvodnju, a ona nam ne vraća ni blizu očekivanja u koja smo se nadali.
Najveći problem poslednjih i nerijetkih dešavanja s teškom prodajom prasadi odnose se na neuređeno tržište, neorganizovanu proizvodnju, stihijsku prodaju, jednostavno bez pravca i cilja. Želimo mlade u državi, jako selo i mlade u njemu kao osnov jakog i zdravog društva.
UDRUŽENJA, ASOCIJACIJE, ZADRUGE
- Moramo zajednički naći rješenje, pokušati osnovati asocijacije i udruženja ljudi koje zanima svinjogojstvo.
- Samim tim imati veću količinu životinja na jednom mjestu i veću atraktivnost na domaćem tržištu.
- Pokušati pronaći način za plasman i prodaju kreiranjem veze između prodavca i kupca direktno (NAKUPAC TREBA BITI DRZAVA).
NAPREDAK KROZ OSAVREMENJAVANJE LJUDI
- Pokušati osavremeniti softverske sisteme, imati tačan broj životinja s kojima raspolažemo, ušne markice skoro da ne postoje, a itekako su bitne zbog praćenja broja životinja, jedan od banalnih primjera.
- Google play aplikacije za praćenje cijene, količine, potražnje svinja.
- (Prodaja onlajn preko aukcija).
PREPLAVITI DOMAĆE TRŽIŠTE
- Pokušati brendirati proizvod (posebna boja, ime, logo), priključiti lokalnu zajednicu problemu i zajedničkim snagama pronaći sigurno lokalno tržište.
- Letcima, štandovima, kratkim reklamama predstaviti domaći proizvod i privoliti ljude da kupuju iste.
- Kreirati novinske članke, brošure i pismene sadržaje s potenciranjem domaćih proizvođača kao i njihovih proizvoda.
POŠTENO SE BORITI S UVOZOM
Uvoz mora da postoji naravno, ali pokušajmo ga reducirati. Švedska je dobila povjerenje na domaćem tržištu svinjskog mesa u odnosu na Dansku svinjetinu igranjem na kartu ,,DOMAĆE”.
Rok zamrznutog mesa kod nas je godinu dana, dok u Evropskoj Uniji je šest mjeseci. Veliki dio neiskorištenog mesa dolazi na naše tržište i uspješno prolazi sanitarnu kontrolu samim tim izbacuje iz konkurencije domaći proizvod.
Odrediti vremenski period u godini i reducirati uvoza živih životinja PRELEVMANIMA. Najkritičniji period je sada kada cijena domaćeg proizvoda postaje nerentabilna. Mnogo stavki i mogli bi u nedogled nabrajati, ali ostavićemo za sledeći put.
Za mnoge poljoprivredne obrazovane ljude je podsticaj jedini bitan, osjećaju se ,,puna usta” prilikom izgovaranja te riječi. To bi bila stavka među posljednjima, imamo itekako gorućih problema koje možemo samo zajedničkom saradnjom savladati. Za bolji život sela, za opstanak mladih na istom, moramo se zajedno brinuti i istrajati u tome. Samo zajedno možemo napredovati i s mladim umovima napraviti jači sistem svinjarstva u našoj prelijepoj državi.
Mladi poljoprivrednik i uzgajivač svinja,
D. Jevtić