Site icon Agroportal.ba

Šta će uticati na proizvodnju voća i povrća?

Prerađivači voća i povrća u Republici Srpskoj već su skrojili plan otkupa za predstojeću sezonu, ali se plaše da im konce ne pomrsi manjak sirovine na tržištu koju planiraju da pretvore u salate, sokove i džemove.

Sezona prerade voća i povrća u Srpskoj uskoro će početi da se zahuktava, a rad pogona u punom kapacitetu uslijediće kada većina sorti voća i povrća dospije za berbu, odnosno krajem ljeta. Domaći prerađivači polako obilaze teren, sklapaju ugovore sa kooperantima i nabavljaju ambalažu kako bi sve bilo spremno za početak prerade.

Direktor firme “Voćar promet” u Zvorniku, čiji se proizvodi na tržištu prodaju pod brendom “natura”, Ahmet Hublić za “Glas” kaže da ove godine planiraju rast proizvodnje između deset i 15 odsto u odnosu na lani.

– Planiramo da otkupimo oko 1.500 tona povrća, a gotove proizvode mahom ćemo plasirati na ino-tržište, oko 70 odsto, dok će ostalo završiti na rafovima domaćih marketa. Zadovoljni smo potražnjom – ističe Hublić.

Ono što ga brine je mogući nedostatak sirovine na tržištu.

– Situacija na terenu je teška, sve je manje poljoprivrednika koji sade povrće. Svakodnevno obilazimo sela i imanja, ali ljudi nema. Populacija koja je ranije radila okončala je svoj radni i životni vijek, a proizvodnju nema ko da naslijedi jer su mladi otišli u inostranstvo za boljim životom ili prosto ne žele da se bave poljoprivredom. Pokušavamo da pronađemo alternativne izvore, kako bi količine koje nam budu falile mogli uvesti iz Makedonije i Srbije jer, prema sadašnjim procjenama, smatramo da će manjkati krastavaca i svih vrsta paprike – rekao je Hublić koji očekuje da se slabija ponuda odrazi na rast cijena svježeg povrća i voća.

Muke će, prema Hublićevim riječima, biti i sa sezonskim radnicima.

– Tu su problemi iz godine u godinu sve izraženiji. Razmatramo uvoz sezonaca iz Bangladeša kako bi nadomjestili manjak radne snage na domaćem tržištu. Pomoglo bi nam kada bi domaće vlasti, po uzoru na Srbiju, stvorile mogućnost da poreze i doprinose za sezonce možemo plaćati na dnevnom nivou jer je nemoguće da ih prijavimo budući da ti ljudi rade dan, pa ih nema tri i tako u krug – predložio je Hublić.

Prehrambena industrija “Sava Semberija” ove godine planira da otkupi i preradi oko 5.000 tona domaćeg voća i povrća iz Potkozarja, Lijevča polja, Posavine, Semberije i Majevice.

– Plan je već definisan, naši kooperanti su već zasijali ugovorene količine, a kao i ranijih godina po istim uslovima otkupićemo i sve količine koje nam ponude i poljoprivrednici s kojima nemamo ugovore. Lani smo imali problema sa ambalažom, što ove godine na sreću nije slučaj. Dio ambalaže je već u fabrici, a dio će stići početkom sezone – rekao je direktor “Sava Semberije” Stevo Filipović, navodeći da pogoni fabrike rade gotovo čitavu godinu, izuzev januara kada je remont.

Trenutno prerađuju šipurak, te list kupusa za kupce iz Dubaija.

– U procesu proizvodnje ne koristimo aditive, konzervanse, vještačke arome i boje, zbog čega oko 90 odsto robe plasiramo na najzahtjevnija tržišta, odnosno Njemačku, Švajcarsku, Kanadu, Švedsku, Katar, Dubai. Problema s plasmanom nemamo. Očekujemo da godina bude dobra uprkos padu platežne moći u EU koji je usporio i naš rast – naveo je Filipović.

Podrška

Stevo Filipović ističe da bez mjera podrške Vlade RS teško da bi prevazišli situaciju iz prethodnog perioda.

– Tokom pandemije virusa korona i globalnih problema uzrokovanih sukobima Rusije i Ukrajine imali smo poteškoće u radu, ali su Vlada RS i resorno ministarstvo prepoznali strateški značaj prerađivačkog sektora i pomogli nam. Takođe, i podsticajne mjere pomogle su nam da ostanemo u proizvodnom procesu – rekao je Filipović.

 

(glassrpske.com)

 

Exit mobile version