Zvanično su nezaposlene, a rade od jutra do mraka i uprkos tome su mnogo siromašnije od muškaraca, jer samo pet odsto njih živi u svojoj kući i obrađuje svoju zemlju. Kako su upozorili iz Gender centra Vlade RS, u ovakvoj situaciji većina žena koje žive u ruralnim područjim RS dočekuje Međunarodni dan žena na selu, koji se danas obilježava širom sveta, piše Blic.rs
[tie_full_img]
Foto: Shutterstock
Ipak, posljednjih godina tradicionalna slika se mijenja. Od 2011. do 2016. godine u ekonomsko osnaživanje žena sa sela uloženo je više od 674.000 KM iz sredstava Ministarstva poljoprivrede RS i više od 230.000 KM iz sredstava međunaroddnog FIGAP programa.
Od ove godine žene koje vode poljoprivredna gazdinstva, uz redovne imaju pravo i na pet odsto dodatnih podsticaja iz budžeta RS, a cilj ovakve politike Ministarstva poljoprivrede RS jeste da žene na selu preuzmu svoja imanja i svoju sudbinu u svoje ruke. Po ovoj mjeri, RS je jedinstvena u regionu.
Konačnih podataka o efektima ove mjere još nemamo, čekamo kraj godine da podvučemo crtu, ali je izvjesno da je ona doprinjela povećanju broja žena koje vode gazdinstva, kaže Drena Đukić iz Ministarstva poljoprivrede RS.
Prema nezvaničnim procijenama, od ranijih četiri do pet odsto, broj žena gazdarica imanja u RS popeo se na oko 15 do 18 odsto.
Da skromni procenti ne znače i malo novaca, pokazuje i primjer Vinke Savić, uspješne poljoprivrednice iz Verića kod Banjaluke.
Kad se saberu svi podsticaji, pa i taj za žene, ja sam traktor vrijedan 95.000 KM, koji sam nedavno kupila, dobila faktički u pola cijene, kaže Vinka.
Ipak, treba imati na umu da nisu sve žene koje vode imanja i vlasnice zemlje koju obrađuju.
Zbog tradicije, u većini slučajeva suprug je vlasnik imanja, žene sa sela se najčešće odriču nasljedstva u korist braće, kaže Jelena Milinović iz Gender centra Vlade RS i dodaje da u samo 21 odsto slučajeva žene učestvuju u donošenju odluka bitnih za domaćinstvo i porodicu. Uz posao u poljoprivredi, gotovo svi poslovi vezani za brigu o djeci i starima, te o ishrani cijele porodice, smatraju se u selima ženskom obavezom. Sav taj rad, u pravilu, nije plaćen, a žene na selu nemaju penziono osiguranje, ni porodiljsko odsustvo.
Mreža “Progres”
Uz podršku Gender centra RS i UN WOMEN u BiH, 2011. je 15 udruženja iz 12 opština RS osnovalo mreža udruženja žena na selu „Progres“, s ciljem rješavanja problema sa kojima se ove žene suočavaju. Broj članica mreže stalno raste, pa “Progres” danas okuplja 45 udruženja, kaže Jelena Milinović iz Gender centra Vlade RS.
Izvor: Blic.rs