Zaboravićemo brzo lekciju koju nas je korona naučila – Stojan Marinković | Agroportal.ba
Agro intervjuAgro vijesti

Zaboravićemo brzo lekciju koju nas je korona naučila – Stojan Marinković

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da smo naučili lekciju iz novonastale situacije izazvane virusom korona, ali se i plaši da ćemo je brzo zaboraviti.

To je svojstveno nama ovdje na našim prostorima. Mi seljaci apelujemo na institucije vlasti da se zaista zaštiti domaća proizvodnja jer, kao što smo vidjeli, Evropa je pala na ispitu solidarnosti, sve zemlje su se na neki način okrenule sebi i prehrani vlastitog stanovništva, odnosno obezbjeđivanju dovoljnih količina hrane za predstojeći period za prehranu svojih stanovnika”, kaže Marinković u intervjuu za “Nezavisne novine“.

Ova godina je specifična i kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji. Hoće li virus korona donijeti više štete ili koristi poljoprivredi Srpske?

Donijeće više štete. Svakako će svim privrednim granama nanijeti štetu i ne vidim razlog da to ne bude i u sektoru poljoprivrede. To se prije svega odražava u povrtarskoj i voćarskoj proizvodnji, nedostatku radne snage i nemogućnosti okupljanja ljudi kao potrošača. Ono što je karakteristično i tradicionalno u BiH jesu obilježavanja rođenja, krštenja, vjenčanja… Zatim, tu si i sahrane, itd. U svim takvim situacijama pojavljuje se potreba za većom potrošnjom poljoprivrednih proizvoda: mesa, povrća, voća i tako dalje.

Jesmo li iz novonastale situacije naučili neke lekcije?

Mislim da jesmo, ali se bojim da ćemo brzo zaboraviti, kao i sve drugo. To je svojstveno nama ovdje na našim prostorima. Mi seljaci apelujemo na institucije vlasti da se zaista zaštiti domaća proizvodnja jer, kao što smo vidjeli, Evropa je pala na ispitu solidarnosti, sve zemlje su se na neki način okrenule sebi i obezbjeđivanju dovoljnih količina hrane za predstojeći period za prehranu svojih stanovnika. Ono što je sada jeftino i što se može nabaviti, sigurno je da će u momentu kad dođe nestašica cijene toga drastično skočiti. Stoga apelujem na institucije u čijoj je nadležnosti obezbjeđivanje hrane, u vidu organizovanja robnih rezervi, da se pripreme za otkup ovogodišnjih tržišnih viškova pšenice i da ih uskladište za potrebe našeg stanovništva jer će nakon žetve, naše su pretpostavke, doći do poskupljenja ove žitarice, pa možda čak i nestašice. Ovo potkrepljujem činjenicom da je svugdje u zemljama okruženja, prevashodnim proizvođačima žitarica, bio jedan izrazito sušan period, koji će ostaviti trag na prinos ovog hljebnog žita.

Pročitajte još...   Prehrambena industrija BiH u prvom kvartalu povećala izvoz za 11,64 posto
Šta pokazuju podaci s terena, jesu li ovog proljeća posijane i neke njive koje je godinama gutao korov?

Upravo tako, i to iz više razloga. Prije svega, ljudi su bili kod kuće, nisu išli na posao pa su se na neki način malo i dozvali pameti, ako smijem tako da se izrazim, u smislu da su shvatili da treba sebi da proizvedu hranu. Nisu više sigurni ni za svoja radna mjesta jer ne znamo mi još koje će sve posljedice ovo izazvati po cijelu privredu. Znači, bolje da proizvedu sebi dovoljne količine hrane, tako da su one zapuštene površine i svoje bašte malo uredili. S druge strane, najava nestašica ili eventualno drastičnog porasta cijena je isto tako primorala ljude da obrade te površine. I naposljetku, i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je dijelilo određene sjetvene pakete za male površine, za bašte, dovoljne za prosječnu porodicu, da podmiri svoje potrebe u, prije svega, povrtarskim kulturama. Kad je ratarstvo u pitanju, i tu je došlo do blagog porasta zasijanih površina.

Spomenuli ste sjetvene pakete. Jeste li zadovoljni mjerama Vlade Srpske na podršci poljoprivredi u ovoj godini?

Mi generalno stalno govorimo da su sredstva agrarnog budžeta nedovoljna i da je potrebno iznalaziti nove načine da se budžet poboljša. Moramo stalno ponavljati dok ne čuje neko od onih koji treba da čuju da bez adekvatne zaštite domaće proizvodnje – ograničenja uvoza, uvođenja određenih kvota, prelevmana, kako na živu stoku, tako i na sezonska ograničenja kada su voćarske i povrtarske kulture u pitanju, odnosno zaštitu gotovih proizvoda, naš agrarni fond nije dovoljan bez nekih 250 miliona KM, po našim procjenama, da anulira štetu koju nam nanosi uvoz. S obzirom na to da mi to ne možemo obezbijediti, jer bi to bilo tri i po puta više nego što sada imamo agrarnog budžeta, mislimo da je puno lakše da se uvedu zaštitne mjere i onda bi naš agrarni budžet mogao koliko-toliko da izađe iz socijalnih okvira.

Pročitajte još...   Otvoreno pismo Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS prema Ministarstvu za spoljnu trgovinu BIH
Možete li se lako dogovoriti sa Borisom Pašalićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske?

Profesor Pašalić je izuzetan stručnjak, čovjek koji se dobro snalazi. On nije tek sjeo na mjesto ministra poljoprivrede, nego je proveo u Ministarstvu izvjestan period, gdje je mogao da sagleda situaciju iz drugog ugla. I onda kad je sjeo mislim da mu je sve i prije samog preuzimanja funkcije bilo i te kako jasno. Međutim, znate i sami, ima tu i puno drugih faktora. Mi ne želimo da se miješamo u te vode, ali on je nekad i za ono što zna i što bi želio da sprovede ograničen nekim drugim faktorima. Svakako da se s njim može sjesti i dogovoriti, ali o realizaciji – mislimo da ne odlučuje on sam.

A Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH? Njegov resor takođe utiče na položaj poljoprivrednika.

Mi smo više puta uputili zahtjev Ministarstvu spoljne trgovine otkako je novi Savjet ministara sazvan i generalno nismo zadovoljni učinkom koje je Ministarstvo u prethodnom periodu preduzelo. Mi smo imali sastanak sa ministrom Košarcem i ukazali na probleme. Shvaćeni su problemi i s jedne i s druge strane. Definitivno, usaglašeno je da postoji sasvim opravdan razlog da se određene mjere zaštite uvedu, ali dalje od toga se nije odmaklo. U tom smislu s pravom su poljoprivredni proizvođači nezadovoljni dosadašnjim radom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

To se najviše vjerovatno odnosi na uvoz?

Tako je, na nesprovođenje mjere domaće proizvodnje. Isto tako, želimo napomenuti da sve ijedan ministar spoljne trgovine otkad je formiran prvi Savjet ministara BiH nikad nije uveo niti jednu mjeru zaštite domaće proizvodnje, što nam je pomalo i simptomatično i zbog čega se i pribojavamo da svaki naredni ministar ništa po tom pitanju neće preduzeti – iako, prije nego što stupe na dužnost, kritikuju prethodne ministre i budu na strani poljoprivrednih proizvođača. Nažalost, na kraju se ništa od toga ne realizuje.

Shares
Slične objave
Agro savjetiAgro vijesti

Saharski pijesak i ribolov

Agro vijesti

Sastanak na temu protesta poljoprivrednika u Odžaku