Žetva pšenice u Posavini ulazi u završnu fazu. Iako su prinosi dobri, kakvoća zrna i otkupna cijena nisu zadovoljili očekivanja poljoprivrednika. Prinosi se kreću od pet do sedam i pol tona po hektaru, no kakvoća ovogodišnjeg uroda znatno je slabija od očekivane. Gotovo 95 posto uroda svrstano je u treću i četvrtu klasu.
Na oglednom polju u Orašju predstavljene su različite sorte pšenice i njihovi ovogodišnji rezultati.
Dobri prinosi, slaba kvaliteta
Na 2,2 hektara površine Perica je zasijao 11 različitih sorti pšenice koje su prinosom pokazale dobre rezultate, ali je kvaliteta, kao i kod cjelokupnog ovogodišnjeg uroda, ipak podbacila.
Predsjednik Udruge poljoprivrednika Orašje – Domaljevac Perica Marošević pojasnio je da ni sorte poznate po vrhunskoj kakvoći ove godine nisu dale očekivane rezultate.
„Sijali smo sorte poboljšivače koje imaju premium sadržaj proteina. Ove godine ostvarile su možda nešto bolji prinos nego prethodnih godina, ali je kakvoća druge ili treće klase. Rijetko tko ima pšenicu prve klase“, rekao je Marošević.
Niske otkupne cijene
Sve to utječe i na cijenu proizvoda. Dok troškovi rastu, pitanje je hoće li iko na kraju – moći zadovoljno trljati ruke.
Poljoprivrednik iz Tolise Marko Nedić kaže kako su cijene neprihvatljivo niske u odnosu na troškove proizvodnje.
„Cijene su zaista izrazito niske i takve su već tri ili četiri godine. U međuvremenu su repromaterijal, gorivo i ostali troškovi poskupjeli za 150 do 200 posto. Žalosno je da jedna kuglica sladoleda vrijedi koliko šest kilograma pšenice. To nema nigdje“, istaknuo je Nedić.
Marošević navodi da se otkupna cijena kreće od 30 feninga za četvrtu klasu do 42 ili 45 feninga za premium kakvoću, ovisno o otkupljivaču.
„Cijena se kreće od 30 feninga za četvrtu klasu do 42 ili 45 feninga za premium kakvoću, ovisno o otkupljivaču i mlinaru. To nije zadovoljavajuća cijena“, naglasio je Marošević.
Traže veću potporu države
Realna cijena, ističe Marošević, bila bi 40 feninga za najlošiju, a 55 feninga za kilogram najkvalitetnije pšenice.
Potpredsjednik Udruge poljoprivrednika Orašje – Domaljevac Matej Ević kaže kako bi država, putem robnih zaliha, trebala imati aktivniju ulogu.
„Mislim da bi bilo realno da robne zalihe otkupe pšenicu. Pokušavali smo pregovarati i s Ministarstvom da se cijene povećaju, ali to je, nažalost, bila uzaludna priča“, rekao je Ević.
Ratari najavljuju manje sjetve
Otkupna cijena varira od otkupljivača, a trebali bi je ipak utvrditi mlinari, smatra Ević.
„Mlinari koriste tu pšenicu. Otkupljivači će je na kraju njima prodati. Ako ne bude mogla završiti u proizvodnji brašna, dio će završiti kao stočna hrana, ali to je mali dio. Zato bi mlinari trebali imati presudnu ulogu u formiranju cijene pšenice“, pojasnio je Ević.
Razočarani i nezadovoljni otkupnim cijenama, ratari ističu kako će iduće sezone sijati znatno manje površina pod ovom krušaricom, te da samo pravedne otkupne cijene koje pokrivaju ulaganja i trud mogu osigurati opstanak obiteljskih gospodarstava koje nas desetljećima hrane.
federalna.ba
