Uprkos brojnim izazovima, rast agrarnog budžeta i sve veća ulaganja u mehanizaciju, stočarstvo i prerađivačke kapacitete ukazuju na nastojanja institucija da modernizuju i ojačaju ovaj sektor. Poljoprivreda u Republici Srpskoj ostaje jedan od ključnih stubova privrede, sa značajnim učešćem u BDP-u i velikom uključenošću stanovništva u proizvodnju. Istovremeno, pitanja iskorišćenosti zemljišta, tržišnih uslova i održivosti proizvodnje ostaju u fokusu javnosti i stručne rasprave.
U strukturi privrede Republike Srpske, poljoprivreda nije samo grana industrije – ona je kičma opstanka. Sa učešćem u BDP-u od oko sedam odsto, što je među najvišim procentima u Evropi, i skoro trećinom stanovništva koja je na različite načine vezana za proizvodnju hrane, ovaj sektor predstavlja najznačajniji resurs koji Srpska ima.
Na čelo ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u dinamičnom i izazovnom periodu, stala je Anđelka Kuzmić. Republika Srpska ima skoro tri puta više obradivog zemljišta po glavi stanovnika od svjetskog prosjeka, i ministarka Kuzmić kao zadatak smatra da je potrebno uraditi sve da ono hrani buduće generacije.
Poljoprivreda je važan stub ekonomije svake zemlje. Koliko je poljoprivreda važna u Srpskoj i da li joj se posvećuje dovoljno pažnje?
– Poljoprivreda je jedna od najznačajnijih grana privrede u Republici Srpskoj. Kao pokazatelj koji potvrđuje ovu tvrdnju možemo navesti podatak o učešću poljoprivrede u stvaranju bruto domaćeg proizvoda (BDP) Republike Srpske koje je, iako ima trend opadanja, relativno među najvećim u Evropi i za posljednjih nekoliko godina se kreće oko sedam odsto. Takođe, broj ljudi u Republici Srpskoj koji se bave poljoprivredom je veoma veliki. Tu mislim, prije svega, na one koji se bave poljoprivredom, a nisu u statističkoj evidenciji formalno zaposlenih u sektoru poljoprivrede.
Prema nekim pokazateljima skoro 30 odsto stanovnika Republike Srpske se na određen način bavi poljoprivrednom proizvodnjom, što znači da je gotovo trećina naših stanovnika uključena u ovu vrstu proizvodnje. Ministarstvo poljoprivrede svojim politikama nastoji i uspijeva da unaprijedi cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju i prerađivačke kapacitete.
Ako analiziramo visinu agrarnog budžeta Republike Srpske jasno je da Vlada Republike Srpske poseban akcenat stavlja na sektor poljoprivrede, što se vidi i kroz povećanje agrarnog budžeta u proteklih 10-ak godina. Naime, budžet se prvo povećao sa nekih 60 miliona KM na 75-90 miliona KM, a od 2023. godine je povećan na 180 miliona KM. U posljednje četiri godine, iz agrarnog budžeta je ukupno isplaćeno 601 milion KM i dodatnih 63 miliona KM iz Kompenzacionog fonda, Fonda solidarnosti i Partner fonda, što čini ukupna novčana izdvajanja za navedeni period od 664 miliona KM. Novčane podsticaje za razvoj poljoprivrede i sela, po više osnova, odnosno više podsticajnih mjera, svake godine koristi između 17 i 18 hiljada korisnika registrovanih u Registru poljoprivrednih gazdinstava i registru korisnika podsticajnih sredstava.
Posljednjih nekoliko godina vidljiva je modernizacija farmi, imamo sve više modernih i novih traktora, savremene mehanizacije, muzne robote vrijednosti pola do milion eura, a ipak se često, kroz izjave pojedinih predstavnika udruženja stiče utisak da je poljoprivreda „na koljenima“, da je pred „kolapsom“…
– Kada govorimo o kapitalnim investicijama u poljoprivredi, u poslednje četiri godine izdvojena su značajna novčana sredstva u visini od 161 milion KM, što predstavlja 24 odsto od ukupnih novčanih ulaganja iz agrarnog budžeta za navedeni period. Najviše sredstava izdvojeno je za kupovinu poljoprivredne mehanizacije, 86,2 miliona KM, zahvaljujući čemu je nabavljeno 1895 traktora, 6010 traktorskih priključaka i 16 kombajna. Značajna sredstva su izdvojena za investicije u preradu poljoprivrednih proizvoda, 30,3 miliona KM, gdje je pravo ostvarilo 545 korisnika za nabavku razne opreme za preradu na gazdinstvu i opreme za prehrambenu
industriju.
Pored navedenog u investicije u stočarsku proizvodnju uloženo je 30,5 miliona KM i to 13 korisnika za nabavljene muzne robote, 150 korisnika za izgradnju objekata, 808 korisnika za nabavku opreme u stočarstvu i 121 korisnik za nabavku osnovnog stada. U biljnu proizvodnju uloženo je 9,7 miliona KM za 1.566 korisnika i to za postavljanje solarnih panela na proizvodne objekte 2,9 miliona KM, a u izgradnju i adaptaciju 19 ribogojilišta izdvojeno je 1,4 miliona KM. Sigurna sam da ovi podaci demantuju sve one koji tvrde da je naša poljoprivreda „na koljenima“.
Kojim mjerama Ministarstvo i Vlada sve pomažu poljoprivrednike, a za koje možda javnost manje zna?
– Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, svake godine, kao direktan oblik realizacije mjera agrarne politike i politike ruralnog razvoja, a koje su definisane Strategijom razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Republike Srpske za period od 2021-2027. godine, definiše čitav niz mjera novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, koje se objavljuju u dva pravilnika: Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela i Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za kapitalne investicije.
Realizacijom ovih mjera vrši se novčana podrška naših poljoprivrednih proizvođača u cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje u Republici Srpskoj. Kroz pravilnike je kreiran čitav niz mjera sa kojima su naši poljoprivrednici, kao dugogodišnji korisnici, vrlo dobro upoznati. Šira javnost je, sigurna sam, čula za neke od novčanih podsticaja koji se finansiraju iz agrarnog budžeta kao što su kapitalne investicije, odnosno kupovina traktora, priključnih mašina, izgradnja objekata, zatim regresiranje dizel goriva, premija za mlijeko i slično.
Međutim, kao što sam već istakla, kroz pravilnike su definisane i druge mjere kojima se podstiče ne samo primarna poljoprivredna proizvodnja već i ruralni razvoj i unapređenje funkcionisanja cjelokupnog sistema u sektoru poljoprivrede. Sve te mjere smo svrstali u određene grupe i to u direktnu podršku tekućoj proizvodnji, u okviru koje imamo direktnu podršku stočarskoj i direktnu podršku biljnoj proizvodnji, zatim u podršku dugoročnim ulaganjima – kapitalnim investicijama, podršku ruralnom razvoju i sistemske mjere podrške.
Posebno ste bili aktivni u rješavanju problema u vezi sa otkupom mlijeka. Koliko je uloženo u mljekarstvo i zašto drugi proizvođači kažu da su mljekari povlašteni u odnosu na njih?
– Mljekarstvo predstavlja jedan od najrazvijenijih strateških sektora stočarske proizvodnje u Republici Srpskoj. Prepoznajući taj značaj, Ministarstvo u ovaj sektor usmjerava najveći dio sredstava iz agrarnog budžeta, koji i u 2026. godini uprkos brojnim izazovima iznosi 180 miliona KM. Kontinuirana podrška ovom sektoru ogleda se u povećanju premije za mlijeko sa prošlogodišnjih 0,28 KM na 0,30 KM po litru u 2026. godini. O kolikim je iznosima riječ, najbolje govore podaci iz 2025. godine u kojoj je po osnovu premije po litru isplaćeno ukupno 37.705.536 KM, uz dodatnih 7.711.070 KM premije za muzna grla. Osim navedenih premija, kada je u pitanju ovaj sektor stočarske proizvodnje, značajna sredstva se ulažu u tehnološku modernizaciju i kapitalne investicije.
U periodu od 2022–2025. godine, ministarstvo je iz agrarnog budžeta za sektor mljekarstva izdvojilo preko 2,32 miliona KM za nabavku 20 muznih robota, 830.000 KM za sisteme za mužu za 273 korisnika, te 3,46 miliona KM za nabavku kvalitetno-priplodnih junica za 98 farmera. Pored navedenog u okviru podsticaja za kapitalne investicije u poljoprivrednu proizvodnju mljekarima se redovno isplaćuju premije za izgradnju objekata, nabavku opreme za govedarske farme, zatim podsticaji za regresirano gorivo i drugo.
Iz svega navedenog vidljivo je da mljekarstvo po navedenim osnovama povlači najviše sredstava iz agrarnog budžeta. Međutim, važno je istaći da ovakav tretman ne znači „povlašten“ položaj mljekara u odnosu na ratare, voćare ili neke druge sektore stočarstva, već je odraz činjenice da je proizvodnja mlijeka tehnološki najzahtjevnija i teče u kontinuitetu bez prekida tokom cijele godine, dok je recimo biljna proizvodnja sezonskog karaktera. Upravo radi toga ponekad se pojavljuju takve konstatacije iako Ministarstvo konstantno prati stanje u svim sektorima i u skladu sa budžetskim kapacitetima, kontinuirano povećava podsticaje i za ostale grane poljoprivrede. Glavni cilj je uspostavljanje balansa kojim se potvrđuje da su svi poljoprivredni proizvođači podjednako važni, uz uvažavanje specifičnosti pojedinih sektora kao što je to trenutno sektor mljekarstva.
Svjedoci smo povećane opasnosti od zaraznih i drugih bolesti životinja, posljednjih godina. Imali smo afričku kugu svinja, ptičiji grip, antraks… Kako Ministarstvo odgovara na ove izazove?
– Svjesni smo da su zarazne bolesti životinja u posljednjih nekoliko godina postale sve veći izazov, ne samo u regionu nego i širom Evrope. Pojava afričke kuge svinja, ptičijeg gripa i sporadičnih slučajeva antraksa zahtijevala je brz, koordinisan i sistemski odgovor. Ministarstvo, u saradnji sa veterinarskom službom i Republičkom upravom za inspekcijske poslove, kontinuirano preduzima niz preventivnih i operativnih mjera. Te mjere uključuju pojačan nadzor nad zdravljem životinja, aktivan monitoring, brzo laboratorijsko dijagnostikovanje, kontrolu prometa životinja i proizvoda životinjskog porijekla, kao i informisanje i edukaciju proizvođača.
Poseban akcenat stavljamo na ranu detekciju i brzo reagovanje, jer upravo to omogućava da se eventualna žarišta bolesti ograniče i spriječi njihovo širenje. Takođe, unaprijeđena je saradnja sa međunarodnim organizacijama i zemljama u okruženju, kako bismo pratili epizootiološku situaciju i blagovremeno prilagodili mjere.
Važno je naglasiti da sistem funkcioniše i da su nadležne institucije spremne da odgovore na sve izazove. Nastavićemo da ulažemo u jačanje veterinarskog sektora, biosigurnosne mjere i podizanje svijesti uzgajivača, jer je zajedničko djelovanje ključ očuvanja zdravlja životinja i stabilnosti stočarske proizvodnje.
Nedavno ste rekli da je u odbranu od poplava od 2014. Vlada uložila oko 250 miliona KM. Da li smo danas sigurniji nego te 2014. godine?
– Odgovor je jasan i nedvosmislen – da, danas smo neuporedivo sigurniji. Katastrofalne poplave iz 2014. godine bile su bolna lekcija i pokazale su nam sve slabosti i mane sistema te su one otklonjene. Vlada je od tada uložila oko 250 miliona KM isključivo kroz projekte vodoprivrede i odbrane od poplava, kao i sisteme navodnjavanja. Sistem koji danas imamo je daleko robusniji i spremniji. Naravno, kao ozbiljni ljudi, moramo biti iskreni prema građanima: priroda je nepredvidiva i usljed globalnih klimatskih promjena sve češće se suočavamo sa ekstremnim vremenskim prilikama. Apsolutnu zaštitu od prirode niko u svijetu ne može da garantuje, ali naš kapacitet da primimo veliki vodeni talas, da ga kontrolišemo i da zaštitimo ljudske živote i imovinu je sada na istorijskom maksimumu. Sistem je podignut na jedan potpuno novi nivo.
RAD NA TERENU JE KLJUČAN
– Rad na terenu je ključan za svako ministarstvo, a posebno za sektor poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Zapravo, rad na terenu nije samo dio svakodnevnih obaveza, već suštinski način vođenja ovog sektora. Naš sektor direktno je vezan za ljude, njihov rad i egzistenciju, i zato je važno biti prisutan, slušati i razumjeti njihove potrebe iz „prve ruke“.
Odluke koje se donose u kabinetu moraju imati uporište u stvarnim potrebama naših poljoprivrednika i svih ljudi koji žive od ovog sektora. Upravo radi toga u proteklim mjesecima, predstavnici ministarstva intenzivno su obilazili gotovo sve dijelove Republike Srpske zato što je veoma važno razgovarati sa ljudima, čuti njihove probleme i zajedno iznalaziti rješenja za različite vrste izazova koji opterećuju naše poljoprivredne proizvođače. Inicijativa predsjednika Vlade Save Minića, da budemo prisutni među građanima, nije samo politička poruka nego obaveza svih nas.
Na terenu ne razgovaramo samo o izazovima, već i o prilikama. Fokusirani smo na unapređenje proizvodnje, jačanje konkurentnosti domaćih proizvođača i stvaranje stabilnog i održivog ambijenta za razvoj cijelog sektora. Uvjereni smo da se samo kroz kontinuiran dijalog i partnerski odnos sa ljudima mogu donositi kvalitetne i dugoročno održive odluke. Glavni cilj nije samo reagovati na probleme, već ih i sistemski rješavati i stvarati uslove za dugoročan razvoj ovog sektora.
(The Prestige)
