Proizvođači mlijeka u BiH zatražili su od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH hitno uvođenje zaštitnih mjera na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, uključujući prelevmane i carinske kvote, upozoravajući da je pad uvoznih cijena, uz smanjenje otkupne cijene domaćeg mlijeka, doveo sektor u ozbiljnu krizu.
Ističu da se mljekarski sektor nalazi pred ozbiljnim poremećajem, koji je, prema procjenama proizvođača, uzrokovan nekontrolisanim i prekomjernim uvozom mlijeka i mliječnih proizvoda po izuzetno niskim i ekonomski neopravdanim cijenama.
“Zvanični podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH o uvozu za prvih osam mjeseci 2026. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, ukazuju na trend koji, prema ocjeni proizvođača, direktno ugrožava domaće proizvođače mlijeka, ali i prerađivački sektor”, kazali su mljekari.
Ekonomska kalkulacija i pokazatelji poremećaja na tržištu
Analizom uvoza za period januar-avgust 2025. i 2026. godine utvrđeni su sljedeći parametri da je ukupan uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u prvih osam mjeseci 2026. godine iznosio 33.345.017 kilograma, što predstavlja fizičko povećanje od 55.676 kilograma u odnosu na isti period 2025. godine, kada je uvezeno 33.289.341 kilogram.
Pad vrijednosti uvoza i pritisak na domaće tržište
Iako je količina uvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda povećana, ukupna vrijednost uvoza značajno je smanjena – sa 172.049.521 KM u 2025. godini na 159.701.041 KM u 2026. godini.
Pad prosječne uvozne cijene
Prosječna uvozna cijena po kilogramu mliječnih proizvoda u 2025. godini iznosila je 5,17 KM, dok je u 2026. godini pala na 4,79 KM, što predstavlja pad od 7,33 odsto.
Ovaj pad je, prema navodima proizvođača, posebno izražen kod sireva, gdje se na tržište BiH plasiraju viškovi sa evropskog tržišta po cijenama koje su, kako navode, ispod proizvođačkih cijena u BiH, ali i ispod cijena po kojima BiH izvozi sireve.
U periodu januar-avgust 2026. godine prosječna cijena uvezenog sira iznosila je oko 8 KM po kilogramu, dok je prosječna cijena sira koji BiH izvozi iznosila 11,27 KM po kilogramu.
Proizvođači ukazuju i na nelogičnost takvih cjenovnih odnosa, imajući u vidu količinu sirovog mlijeka potrebnu za proizvodnju jednog kilograma sira, kao i troškove proizvodnje i prerade.
Direktne posljedice po domaće proizvođače
Pritisak jeftine uvozne robe, prema navodima udruženja proizvođača, direktno se odrazio na primarne proizvođače mlijeka u Bosni i Hercegovini.
“Usljed povećane ponude uvoznih prerađevina, domaće mljekare bile su primorane da smanjuju otkup, dok je u pojedinim slučajevima došlo i do potpunog prekida otkupa svježeg sirovog mlijeka. Prema procjenama udruženja, u određenim periodima skladišni viškovi kod domaćih prerađivača prelazili su 30 odsto”, ističu mljekari.
Kao direktna posljedica ovakvog stanja, u posljednjih osam mjeseci došlo je do pada otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka u BiH za čak 30 odsto u većem dijelu zemlje.
Pri trenutnim cijenama stočne hrane, energenata i đubriva, posebno uoči jesenje sjetve, aktuelna otkupna cijena svježeg sirovog mlijeka, prema ocjeni proizvođača, nalazi se daleko ispod praga rentabilnosti.
“Mljekari često kažu da rade samo da bi platili gorivo”, navode predstavnici udruženja.
U posljednjih desetak mjeseci, prema njihovim procjenama, veliki broj proizvođača u Bosni i Hercegovini gasi farme, smanjuje broj muznih grla, uključujući i njihovo prinudno izlučivanje, te trajno prekida proizvodnju.
Proizvođači upozoravaju da bi nastavak ovakvog trenda mogao imati ozbiljne posljedice po prehrambenu sigurnost i domaću proizvodnju, ali i dodatno uticati na odliv stanovništva i pražnjenje ruralnih područja.
S ciljem zaustavljanja daljeg pogoršanja stanja i stabilizacije domaćeg tržišta, zahtijevamo da Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, hitno razmotri i usvoji sljedeće mjere.
Uvođenje zaštitne carinske stope
Uvođenje zaštitne carinske stope na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz tarifnih glava 0401–0406 u iznosu od 0,38 KM do 3,19 KM po kilogramu, zavisno od kategorije proizvoda.
Sredstva prikupljena po ovom osnovu potrebno je, u skladu sa važećim načinom raspodjele prihoda, usmjeriti u domaću proizvodnju, i to 30 odsto za investicije i prilagođavanje proizvodnje klimatskim promjenama, 30 odsto za razvoj i unapređenje prerade mlijeka, 40 odsto za direktnu podršku proizvodnji kroz povećanje premije po litru proizvedenog mlijeka.
Uvođenje količinskih ograničenja
Uvođenje količinskih ograničenja, odnosno carinskih kvota za pojedine kontingente mliječnih prerađevina, na osnovu trogodišnjeg prosjeka uvoza, kako bi se ograničio prekomjeran priliv proizvoda na domaće tržište.
Bosna i Hercegovina, prema navodima podnosilaca inicijative, ima zakonske mogućnosti i obaveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma, uključujući prelazne odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i CEFTA-e, da aktivira zaštitne mehanizme u situacijama kada povećan uvoz prijeti da nanese ozbiljnu štetu domaćoj industriji.
Inicijativu su uputila četiri udruženja (Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, Udruženje proizvođača mlijeka “Mljekari TK”, Udruženje proizvođača mlijeka i mesa SBK i Udruženje poljoprivrednika u ZDK), sa čijeg područja djelovanja se proizvodi oko 68 odsto proizvodnje svježeg sirovog mlijeka u Bosni i Hercegovini, odnosno 209 miliona litara, uz napomenu da očekuju hitno zakazivanje sastanka i pokretanje procedure zaštite.
(Nezavisne)
