Bijelog luka nema do uvoznog | Agroportal.ba
Agro vijesti

Bijelog luka nema do uvoznog

Mali broj poljoprivrednika u Srpskoj odlučuje se za proizvodnju bijelog luka. Tome svjedoče i podaci da je BiH za 11 mjeseci iz inostranstva uvezla oko 290.000 kilograma ovog neizostavnog dodatka jelima! A najhrabijima koji su željeli zadržati trend domaće proizvodnje muke je zadala suša, jer je rod podbacio i do 50 odsto.

bijelog luka

Foto: ilustracija

Albanski bijeli luk

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, ali i Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za 11 mjeseci ove godine uvezen je bijeli luk u vrijednosti od 884.690 maraka.

Najviše je stiglo iz Albanije i to oko 101.000 kilograma u vrijednosti većoj od 271.000 maraka. Na rafovima prodavnica, mimo albanskog bijelog luka, nalazi se i luk iz Slovenije, Kine, Holandije, Srbije, Italije, Turske pa čak i Egipta.

U istom periodu prošle godine BiH je uvezla 484.323 kilograma bijelog luka “teška” 1.228.980 maraka, a on je na domaće trpeze stizao i iz Tajlanda i Britanskih Djevičanskih ostrva.

Domaća proizvodnja

Domaći proizvođači koji uzgajaju ovo povrće kažu da za proizvodnju treba dosta truda i ulaganja, dodavši da je interesovanje za njihovim proizvodima ogromno te da se sve rasproda u rekordnom roku.

Petar Šolak iz Banjaluke na porodičnom imanju u Gerzovu u Mrkonjić Gradu već nekoliko godina bijeli luk uzgaja na oko šest dunuma.

Ove godine je bila strašna suša pa je sezona slabija nego lani, rod je podbacio za 50 odsto, kazao je Šolak.

Nema radne snage

Kako je dodao, proizvodnju ne može da proširi, jer manjka radne snage.

Sadimo onoliko koliko mi porodično možemo uraditi. Domaći luk negdje ide i do 15 maraka po kilogramu, a ja otkako sam krenuo u proizvodnju cijena je deset maraka po kilogramu i nikako se nije mijenjala, rekao je Šolak.

Nedostatak hladnjača

Anka Maletić Prtić iz Kozarske Dubice kaže da u proizvodnji luka nema prskanja te da se sve ručno radi. Ali da veliki problem predstavlja to što nemaju hladnjaču pa su primorani da prodaju po nižoj cijeni, da luk ne bi propadao.

Rod bijelog luka ne da je prepolovljen, nego ga nije bilo ni jednu trećinu u odnosu na prošlu godinu. Interesovanje ljudi je ogromno, svaki dan zovu, jer smo najjeftiniji u opštini. Kod nas je cijena pet maraka po kilogramu, a četiri marke po kilogramu ako se uzima na veliko, kazala je Maletić Prtić.

Kakva je godina, prinos i nije loš

Dragan Jelčić iz Srpca je rekao da, s obzirom na to koliko je godina bila sušna, prinos i nije toliko loš.

Zasijemo negdje oko tri do četiri dunuma, navodnjavamo i imamo osnovne mašine za vađenje i za sijanje. Ali, najveći nam je problem što je poskupjelo đubrivo i gorivo, kazao je Jeličić.

Nesigurno tržište

Predsjednik Udruženja povrtara RS Branko Mastalo rekao je za “Glas” da je nesigurnost plasmana najveći razlog što se poljoprivrednici teško odlučuju da povećaju sjetvene površine pod pojedinim kulturama.

Uvozni bijeli luk, na primjer iz Kine, ovdje dolazi po veoma niskim cijenama i naši proizvođači jednostavno ne mogu biti konkurentni. To je razlog što se više ne proizvodi, kazao je Mastalo.

Podsticaji

Branko Mastalo kaže da je Udruženje povrtara RS od resornog ministarstva tražilo da podsticaj za bijeli luk bude veći.

Podsticaj je sada marku po kilogramu. Na taj način se stimulišu proizvođači i ima pomaka. Dobili smo nekoliko novih proizvođača, a ta proizvodnja je bila zamrla, rekao je Mastalo.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Ode šećerana, i šta ćemo sad?

Agro vijesti

Za litar nafte treba da prodaju četiri litra mlijeka