Nisu glasali za prelevmane, a evo i zašto | Agroportal.ba
Agro vijesti

Nisu glasali za prelevmane, a evo i zašto

Ovih dana se svi pitaju zašto ministri iz FBiH nisu glasali za prelevmane? Od nagađanja da štite interes uvoznog lobija do pretpostavke da traže ustupke za svoje prijedloge. Međutim kako su u PR objavi za “Fenu” saopštili, radi se o strahu da “BiH ne ugrozi evropski put”. Dušebrižnici iz Savjeta ministara BiH tako pokazuju koliko brinu za građane i evropske vrijednosti. Naravno svima je jasno da BiH neće još skoro u EU te da ovo nema veze sa našim putem ka istoj. A toliko toga treba još da ispravimo i prilagodimo. Iskreno sumnjamo da će naša pokoljenja to i dočekati. Vjerovatno da će ona imati neki drugi oblik, dok BiH ispuni sve što se od nje očekuje. Ali eto “krenimo od prasića i telića”. 

zašto nisu glasali za prelevmane

Ministri iz Federacije BiH, Sifet Podžić, Selmo Cikotić i Bisera Turković.

Vijeće ministara BiH, sa pet glasova za i tri protiv. Nije postiglo koncenzus u vezi s donošenjem odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Europske unije.

Radi se o mjerama koje je predložilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz zemalja Evropske unije.  Koje se odnose na povećanje carinske stope za 10 posto plus 2,5 KM po kilogramu za goveđe i 10 posto plus 1,5 KM po kilogramu za svinjsko meso.

Nije u skladu sa SSP-om

Članovi Vijeća ministara BiH koji se protive ovakvoj odluci kao razlog zašto je ne treba podržati navode da je odluka u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju kao i sa članom XIX. GATT-a i Odlukom o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza.

Pročitajte još...   Malim proizvođačima kraći put do kupaca

Takođe, kažu da se iz odluke ne vidi da je proveden postupak konsultacija sa EU. A što je obaveza u skladu s navedenim prethodnim dokumentima.

Mišljenja su da konsultacije nije moguće provesti bez uspostave informacionog sistema u poljoprivredi. Što je zakonska obaveza Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Ističu da tek s uspostavom informacionog sistema u poljoprivredi možemo imati validne podatke koji su prihvatljivi i za EU u procesu provođenja konsultacija.

Imidž i kredibilitet

Takođe napominju da, ukoliko bi bila donijeta ova odluka, BiH bi prekršila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Te bi narušili kredibilitet naše zemlje i istovremeno bi nam prijetile kontra mjere od strane EU. A poznato je da preko 70 posto izvoza BiH ostvaruje u EU.

Stava su da bi se ovom odlukom mogle izazvati štete za prerađivače. A sa povećanjem carina moglo bi doći i do povećanja cijene proizvoda/poskupljenja.

Nema štete za domaće proizvođače?

Ukazuju i na to da je iz tabela analiza spoljnotrgovinske razmjene vidljivo da nema povećanog uvoza svinjskog i goveđeg mesa. Čak je i smanjen u 2020. godini! A da bi se uvela zaštitna mjera moralo bi se dokazati u procesu konsultacija da je došlo do prekomjernog uvoza.  Te da je to nanijelo štetu našim proizvođačima.

Pročitajte još...   Proizvođači prijete masovnim protestima zbog smanjenja podsticaja

Nadalje smatraju da ova odluka nije proizvod analiza tržišta. Jer je ne može niko uraditi bez informacionog sistema u poljoprivredi. Već je urađena po nalogu vlade RS-a zbog lošeg stanja i slabih poticaja za proizvođače u RS-u. Navode da ova odluka uopće ne vodi računa o cjelovitom stanju u cijeloj BiH.

IPARD struktura

Postavljaju i pitanje zašto Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ne uspostavi zajedničku IPARD operativnu strukturu. Kako bi se IPARD sredstva implementirala u Bosni i Hercegovini. Čime bi u značajnoj mjeri bila potpomognuta poljoprivreda u BiH. Ukazuju na to da je BiH izgubila ogromne novce za pomoć poljoprivredi zbog nepostojanja zajedničke IPARD opreativne strukture.

Također, tvrde da nedostaju podaci o uvozu/izvozu u zemlje s kojima nas veže CEFTA Sporazum.

Šta je sa Srbijom?

Jedan od razloga njihovog protivljenja je i taj što bi ova odluka uvela carine samo na uvoz iz EU. Te pitaju šta je sa uvozom iz drugih zemalja koje nisu članice EU? Da li je namjera da se kroz ovu odluku usmjeri uvoz žive stoke i mesa iz zemalja koje nisu članice EU: Srbija, Rusija, Argentina, Australija…

Na kraju, ističu da ova odluka neće zaštititi proizvođače. Jer je vrlo izvjesno da bi se uvoz preusmjerio na zemlje koje nisu članice EU. Jer se carinska tarifa ne bi odnosila na njih.

Izovr: BHRT

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Trebinjski pčelari rasprodali zalihe meda

Agro vijesti

Isplaćene premije za interventni otkup svinja