Novembar je optimalni rok za jesenju sadnju voćaka i svih listopadnih drvenastih biljaka. Sadnja se može obavljati u periodu od otpadanja lišća pa sve dok tlo ne smrzava, nema snijega i da tlo nije suviše mokro.
Jesenja sadnja ima niz prednosti u odnosu na proljetnu, pa je šteta što se kod nas mnogo više sade voćke, drveće, grmlje i ruže u proljeće negoli u jesen.
Višestruka prednost
Prednosti jesenje sadnje nad proljetnom su višestruke: u jesen je zemlja još topla, pa se korijen posađenih sadnica brže i kvalitetnije prima, posađene sadnice obično ne treba zalijevati jer je vjerovatnoća da dolaze jesenje kiše pa se priroda brine za zalijevanje, izbor sadnica je veći jer sezona prodaje tek počinje, sadnice mogu biti jeftinije, jer u njihovu cijenu nisu uračunati troškovi prezimljavanja i konačno, u jesen ima mnogo manje poslova u vrtu negoli u proljeće pa se možemo temeljitije posvetiti sadnji negoli u proljetnoj žurbi.
Jesenja sadnja ima i nekoliko nedostataka: mlade voćke su slatka zimska hrana glodarima pa ih treba pravovremeno zaštititi (ogradom, obavijanjem sadnica ili repelentima), mrazevi mogu izbaciti mlade sadnice pa ih treba blagim nagazivanjem vratiti u tlo.
Voćke su dugogodišnje vrtne biljke. Greške načinjene u izboru vrste i sorte te mjesta sadnje se ne mogu lako popravljati i koštaju, piše Ana Mrdović, diplomirani inženjer hortikulture, prenosi portal Lifestyle.ba.
Rasadnici i vrtni centri bi trebali, po Zakonu o sadnom materijalu, imati zaposlene stručne osobe koje vas mogu savjetovati što da kupite za vaše uslove. Svaka sadnica po istom zakonu treba da ima etiketu kojom proizvođač garantuje podlogu i sortu te zdravstveno stanje sadnica. Preporučljivo je u vrtove saditi što više starih domaćih, autohtonih vrsta i sorti voćaka proizvedenih u domaćim rasadnicima. One su već aklimatizirane na klimu i, dokazano je, otpornije na biljne bolesti i štetnike. Voćke imaju lijepe pupove i cvjetove u proljeće, dobra su proljetna pčelinja paša, daju zdrave jestive plodove, a i zanimljivu jesenju boju listova, među kojima prednjače kruške i trešnje. Dakle, voćke su korisne i ukrasne vrtne biljke.
Tehnika sadnje voćaka
– Na prethodno pažljivo odabranom mjestu sadnje se iskopa rupa koja može biti okrugla ili četverougaona dubine 50-60 cm i širine 0,80-100 cm. Prilikom kopanja gornji sloj zemlje se stavlja na jednu, a donji na drugu stranu rupe. Zatrpava se obrnuto, gornji sloj dođe na dno rupe, a donji iznad njega. U taj sloj je preporučljivo dodati nekoliko lopata zrelog stajnjaka ili organskog supstrata. Na dno rupe treba postaviti kolac uz koji će se sadnica privezati. Sadi se na istu dubinu na kojoj je sadnica rasla u rasadniku ili u kontejneru.
Novo iskustvo
Iza sadnje treba obavezno blago nagaziti okolo sadnice i zaliti kantom vode, da voda povuče zemlju na korijen da se istisne zrak kako se korijen ne bi sušio.
Vrijeme je da nabavite čizme, toplu odjeću, đubrivo, sadnice, kolce i oštar ašov i posadite voćku ili drvo već ove jeseni pa ćete biti bogatiji za jedno novo iskustvo i plemenitiji za dobro djelo po kojem ćete biti zapamćeni za dugi niz godina.
(eKapija)
