Pčelari ove godine bez meda, u padu i broj preživjelih pčela

Posljedice nepovoljnih vremenskih prilika ove godine nisu zaobišle ni pčelare koji se već nalaze u problemu zbog loših prinosa meda. Na domaćem tržištu iz aktuelne sezone skoro da ga neće biti, a proizvođači bilježe i pada broja preživjelih pčela.

Proljetni period u kojem cvjeta najveći broj medonosnog bilja u Bosni i Hercegovini okarakterisale su izuzetno niske temperature zraka i obilne kišne padavine. Glavna bagremova pčelinja ispaša je podbacila, tako da su mnogi pčelari ove godine izvrcali vrlo male količine bagremovog meda, a ista situacija je i sa lipom.

Senad Hodžić iz Tuzle aktivno pčelari 15 godina, a lošiji period ne pamti. Pčele održava skupa sa prijateljem Dževadom Siočićem, a na imanju u Požarnici nadomak Tuzle imaju ukupno 120 košnica, od čega je 80 proizvodnih zajednica, dok je 40 pomoćnih i koriste ih za ispomoć. Ovi pčelari 2019. godinu ocjenjuje katastrofalnom.

Pčelarska godina je krenula dobro, sa cvjetanjem i beharanjem, što je pogodovalo za kvalitetno razvijanje pčelinjih društava. Međutim, prilikom cvjetanja bagrema došli smo u period kiše i hladnoće tako da su pčelinje zajednice malo meda što su prikupile počele jesi, a te zalihe su veoma brzo nestale. To je prouzrokovalo rojenje pčela što nam je nanijelo veliku štetu.

Žali nam se Hodžić koji obavlja funkciju potpredsjednika Saveza udruženja pčelara TK.

Mali prinosi meda

I ove godine Hodžić i Siočić svoje pčele su vodili na ispašu u Posavinu i na Romaniju, međutim danas bilježe izuzetno male prinose meda koji se kreću od tri do četiri kilograma po košnici.

Pročitajte još... Prelevmani nisu traženi zbog „slabih podsticaja u Republici Srpskoj“

Ove godine pčelari su se susreli i sa problemom prisustva krpelja koji napada pčele, pa su morali izdvajati znatno velika finansijska sredstva za neutralizaciju ovog zaraznog nametnika.

Svi mi moramo kupovati i ekološke lijekove koji su izuzetno skupi, a za svaku košnicu potrebno je najmanje 20 KM. Također, sada nam je potrebno i najmanje 10 kilograma šećera po jednom društvu kako bismo ga prehranili u zimskom periodu, pa u konačnici dolazimo do cifre od 30 do 40 KM kako bi se ona pripremila za predstojeći period.

Veliki trud uložio je i živinički pčelar Hamdo Mulavdić koji je svoje pčele vodio na ispašu na Romaniju, a količine izvrcanog meda su minorne.

Sezona je katastrofalna, a za razliku od mene koji sam uspio određene količine meda izvrcati, većina ostalih pčelara je u velikim problemima. Pčele skoro pa da nisu ni imale uslove, a pad u proizvodnji pravi problem u egzistenciji pčelara, jer ove godine zarade skoro da neće ni biti.

Istakao je Mulavdić, inače predsjednik Udruženja pčelara “Vrijesak”.

Pčelarstvo u Tuzlanskom kantonu

U Tuzlanskom kantonu registrovan je 871 pčelar, a svi oni ukupno imaju skoro 25.000 košnica.

Od 1. augusta nastupila je nova pčelarska godina, a vlasnici velikog broja košnica koje nisu spremne za prezimljavanje izvršili su spajanje sa jačim društvima. Nakon toga su pristupili prehranjivanju putem šećernog sirupa ili postavljanjem pogačica na košnice. Kada se podvuče crta, svi oni ove godine imaju izuzetno male prinose meda, što je veliki problem. Oni su sa ministrom poljoprivrede TK razgovarali u vezi s nabavkom sredstava za zaštitu pčela od varoe i pogačica za prehranjivanje, pa ćemo vidjeti šta će se desiti.

Kaže predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.

Pročitajte još... Medobranje ispod prosjeka u ovoj godini

U cilju spašavanja pčelinjeg fonda pčelari iz tuzlanske regije očekuju od resornog ministarstva poduzimanje interventnih mjera, kako ova oblast poljoprivrede ne bi doživjela potpuni krah.

Uz to se nadaju i kvalitetnijoj podsticajnoj politici, jer je Tuzlanski kanton jedini u našoj zemlji koji nema apsolutno nikakve podsticaje za proizvodnju meda.

Izvor: Klix