Berba maline na plantažama srednjeg Podrinja, u opštinama Bratunac, Srebrenica i Milići, počela je prije nekoliko dana, a i ove sezone otkupna cijena ovog voća nije objavljena prije berbe i još nije poznata.
Predsjednik bratunačkog Udruženja malinara “Vilamet” Ivan Stojanović rekao je da su kiše i hladnoća tokom proljeća negativno uticali na rod maline jer su prinosi znatno manji nego prošle godine.
On je istakao da je slična situacija i da su prinosi umanjeni u sve tri opštine, čiji su malinari uključeni u rad ovog udruženja.
Stojanović, a i drugi uzgajivači ističu da je prinos slabiji, ali da je kvalitet maline veoma dobar.
U “Vilametu” su rekli da se zbog neizvjesnosti cijena i nedostatka radne snage smanjuje broj uzgajivača maline, kao i broj parcela i površina pod ovom kulturom.
Uzgajivači su prinuđeni da predaju malinu u hladnjače nadajući se boljoj cijeni nego prošle godine, jer je rod umanjen, a potražnja na svjetskom tržištu, kako saznaju, izražena.
Oni su naveli da cijena maline ne bi trebala da bude niža od osam KM za kilogram, da bi pokrili ulaganja i troškove i ostvarili kakvu-takvu dobit.
Ovo očekivanje obrazlažu troškovima uzgoja maline koji su ove godine od pet do šest KM po kilogramu i kada se na to dodaju troškovi berbe svaka cijena ispod sedam KM za kilogram ne bi omogućila nikakvu zaradu proizvođačima.
Ipak, agronom Saša Simić iz bratunačke firme “Malina” kaže da je teško očekvati da će cijena biti iznad šest KM, a to znači dalje urušavanje malinarstva u ovom kraju.
Nenad Petrović iz Bratunca rekao je Srni da je ove godine odustao od malinarstva zbog nesigurnosti ulaganja i bavljenja tim poslom, kao i ucjena otkupljivača i neisplativosti uzgoja maline u ovako nedefinisanim okolnostima kada je riječ o ulaganju, cijeni i rokovima naplate.
Za razliku od susjedne Srbije, gdje se cijena maline utvrđuje i objavljuje na dnevnom nivou, sa lijeve strane Drine cijena je nepoznata, što otežava i organizovanje berbe uzgajivačima, odnosno angažovanje berača do kojih je sve teže doći i čija cijena rada po danu iznosi od 80 do 100 KM, jer je potražnja velika, a mali broj zainteresovanih da rade ovaj naporan cjelodnevni posao.
Uzgajivači su u dilemi da li će moći da isplate berače i da li će nakon toga imati ikakvu zaradu.
I ove sezone oni su prepušteni sami sebi, sve teže obezbjeđuju berače za razliku od prije desetak i više godina, snalaze se i rizikuju da li će nakon naplate maline pokriti troškove berbe i druga ulaganja i da li će ostvariti ikakvu dobit.
Bratunac je godinama bio rekorder po uzgoju maline u Republici Srpskoj i BiH.
Prije desetak godina proizvodilo se oko 4.000 tona maline i uzgojem te kulturo bavilo se oko 1.400 porodica.
Prema prošlogodišnjim podacima na području ove opštine proizvedeno je 2.400 tona maline, a proizvodnjom se bavilo oko 1.000 domaćinstava.
Smanjuje se broj uzgajivača, broj malinjaka i površina pod ovom kulturom uprkos izgrađenom sistemu za navodnjavanje svih poljoprivrednih površina, kao i instalisanom sistemu protivgradne zaštite u bratunačkoj opštini.
Malinari govore da je nepredvidivost cijena i roda, kao i naplativosti, dovela do opadanja interesovanja za ovu djelatnost, jer je nepouzdana isplativost rada i ulaganja koja se iz godine u godinu povećavaju zbog rasta cijena goriva, đubriva i drugih preparata za zaštitu roda.
Takođe, malinari ukazuju da su pojedini otkupljivači varali proizvođače koji su na naplatu predate maline čekali i po dvije godine, što dovodi do problema i nezadovoljstva, a bilo je i protesta, pa čak i prijetnji koje su mogle dovesti do fizičkih obračuna i tragičnih slučajeva, ali su ipak, na vrijeme spriječeni.
(Nezavisne novine)
