Ratari u Semberiji ove jeseni će zasijati oko 17.500 hektara oranica, a najviše će biti posijano pšenice i to oko 14.000 hektara. Poljoprivrednici navode da su uslovi za sjetvu povoljni ove jeseni, a repromaterijal je jeftiniji u odnosu na prošlu godinu, piše Blic.rs
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Foto: S.R. Mrkonjić
Resorno ministarstvo i Vlada RS podsticajnim mjerama podržaće proizvodnju pšenice, a svaka pomoć ratarima, koji su pretrpjeli ogromne štete od suše, je veoma dragocjena.
Savo Bakajlić iz Srednje Čađavice pšenicom će zasijati 25 hektara
Rod kukurza je ove godine zbog tropskih temperatura umanjen na nekim parcelama i do 70 odsto. Zato se više i ne isplati sijati ovu žitaricu. Mnogo bolje rodi pšenica i zato moramo mjenjati plodored. Cijene sjemenske pšenice i repromaterijala su niže za nekih 10 odsto. Plaćao sam 100 kilograma sjemenske pšenice 105 KM, a 100 kilograma mineralnog đubriva 71 KM. Treba uložiti mnogo, ali vjerujem da će se isplatiti, kaže ovaj semberski poljoprivrednik.
On potvrđuje da je bilo teže obaviti predsjetvene radove, jer je zemlja tvrđa ali zahvaljujući mašinama nije bilo većih problema. Navodi da je već zasijao polovinu planiranih površina.
Sjetva je već počela i na oranicama PD „Semberija”, te tehnički direktor Slaviša Gligorević kaže da će ove jeseni ozimim žitaricama biti posijano oko 1.100 hektara, od čega oko 800 hektara pšenicom i 300 hektara ječmom.
Ove godine imamo i dvije vrste podsticaja. One standardne koje smo imali i ranije i to je oko 200.000 KM i podsticaje po osnovu suše, a kad uzmemo naše površine to je negdje oko 100.000 KM. U ovakvom vremenu svaka marka mnogo znači. Očekujemo da ćemo sjetvu završiti u optimalnom agroroku, kaže Gligorević.
Agronom Stanko Tadić savetuje da zbog nedostatka vlage na pojedinim parcelama može doći do problema sa nicanjem usjeva, dok na oranicama lošijeg kvaliteta višak vlage otežava obradu. On kaže da je vrijeme povoljno, ali da oranice treba dobro pripremiti kao i agrotehničke mjere.
Sjeme treba zasijati na dubinu od četiri do šest centimetara i izvršiti adekvatno đubrenje. Količina sjemena zavisi od pripeme zemljišta. Zemljište je idealno pripremljeno kada se drži preporučenih količina sjemena po jedinici površine. Ako nije, onda treba povećati količinu sjemena. Za novije sorte strnih žita preporuka je od 18 do 20 kilograma po dunumu, a za starije sorte od 25 do 27 kilograma po dunuma. Količine sjemena se moraju povećati ukoliko se kasni sa sjetvom, rekao je Tadić.
Vlada RS i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS i ove godine podržavaju jesenju sjetvu. Osim redovnih ove godine obezbjeđene su i dodatne podsticajne mjere.
Pored 200 KM po hektaru zasijane površine, regresiranog goriva u količini 100 litara po hektaru i premije od pet pfeniga po kilogramu predatog roda, obezbjeđena su i dodatna sredstva za nabavku mineralnog đubriva u iznosu od 28 KM po hektaru i 20 litara regresiranog goriva, pojašnjava Aleksandar Macanović, portparol resornog ministarstva.
Ove jeseni ratari u Srpskoj planiraju da zasiju oko 65.000 hektara, najviše pšenicom – oko 45.000 hektara, dok će ostale površine biti pod ječmom, raži i industrijskim biljem.
Uz planirani obim jesenje sjetve i ostvarene prosječne prinose ozimih kultura, u Srpskoj se može očekivati oko 270.000 tona strnih žitarica vrijednosti oko 92 miliona KM.
Izvor: Blic.rs
