Izgradnjom regionalne ekološke deponije stara bijeljinska deponija poslužila je za odlaganje otpada životinjskog porijekla, jer se u nove sanitarne kasete ovaj otpad ne može odlagati, srpskainfo.
Zatvaranje deponije
Međutim, problem je nastao zatvaranjem stare deponije od strane preduzeća „Eko-dep“, a u međuvremenu nije otvorena nijedna koja bi se bavila odlaganjem klaoničnog otpada i uginulih životinja. U Semberiji ne postoji ni stočno groblje, koje bi po propisima, trebalo da imaju sve opštine.
Otpad životinjskog porijekla spada u kategoriju opasnog otpada, što je bio jedan od razloga da bijeljinski „Eko-dep” zatvori odlagalište za ovu vrstu otpada prije više od godinu dana. Godišnje je na ovoj deponiji odlagano između 300 i 400 tona otpada, uglavnom klaoničkog, ali i uginulih životinja, pa su i kapaciteti stare deponije potrošeni.
Direktor „Eko-depa” Dragiša Marjanović kaže da su obustavu prijema ovog otpada bili priseljeni iz više razloga.
Nakon prijema otpada životinjskog porijekla činili smo sve da zadovoljimo pravilnik, koji je propisalo nadležno ministarstvo. Pravilnik podrazumijeva kopanje jama, posipanje krečom i prekrivkom od inertnih materijala. Prekinuli smo da ga primamo, između ostalog, i zbog toga što je taj otpad zadržavan u klaonicama po nekoliko dana, a onda transportovan u neadekvatnim vozilima. Taj otpad je nama stizao u poluraspadnutom stanju i bio je neprihvatljiv sa ekološkog stanovišta, kaže Marjanović.
Skup projekat
Dodaje da bi rješenje bilo izgradnja spalionice klaoničkog otpada, iako je to skup projekat, i napominje da bi se ovim problemom trebalo da pozabave svi, od nadležnih do onih koji takav otpad odlažu.
U preduzeću „Komunalac“ takođe potvrđuju da se o otpadu životinjskog porijekla lokalna zajednica ne bavi organizovano. Kažu i da od kada ne odvoze taj otpad, od 2017. godine imaju gubitak od oko 50.000 KM.
Proizvođači ovog otpada su klaonice, veće mesare, ribarnice, a najveći među njima je „ZP komerc“ koji je, za sada prvi u regiji, izgradio savremenu spalionicu, ali samo za sopstvene potrebe.
Pravila
Načelnik odjeljenja za inspekcijske poslove grada Bijeljina Boban Jovičević tvrdi da se ovaj problem riješava u skladu sa mogućnostima. Pojašnjava da postoje dvije vrste animalnog otpada, a to su uginule životinje i nusproizvodi životinjskog porijekla.
Uklanjanje leševa životnja sa javnih površina radi Higijeničarska služba, koja je osnovana na osnovu Zakona o veterinarstvu, a praćenje odlaganja otpada nadzire veterinarska inspekcija. Što se tiče nusproizvoda životinjskog porijekla, zakon je uredio da svaka klaonica mora da ima svoju stočnu jamu, određenih dimenzija i parametara – istakao je Jovičević.
Nijedna kazna
U gradskoj inspekciji tvrde i da su veterinarski inspektori utvrdili da se ovaj otpad u Bijeljini odlaže na propisan način, jer u postupku nadgledanja nije izrečena nijedna prekršajna mjera.
Tako, iz perspektive nadležnih, Bijeljina, za razliku od svih drugih lokalnih zajednica u okruženju, nema problem s animalnim otpadom.
