Promovišemo domaće a jedemo uvozno | Agroportal.ba
Agro vijesti

Promovišemo domaće a jedemo uvozno

Činjenicu da građani BiH više vole hranu iz uvoza od one proizvedene u domaćim pogonima potvrđuje i podatak da od ukupne količine prehrambenih proizvoda koje godišnje pojedemo, najmanje 90 odsto dolazi iz stranih fabrika.

Tako smo, za samo četiri mjeseca ove godine, uvezli 1,02 milijarde KM proizvoda iz agroindustrijskog sektora, dok smo izvezli tek 273,16 miliona KM ili oko 73 odsto manje.

Stručnjaci upozoravaju da ovakav odnos snaga uništava domaću prerađivačku industriju, te da je pet do 12 da se, s ciljem jačanja domaćih prerađivačkih kapaciteta, preduzmu zaštitne mjere.

Jedna je sezonska zabrana uvoza hrane koje imamo na našem tržištu, a druga uvođenje prelevmana, odnosno zaštitinih taksi kojima se nadoknađuje razlika između niže cijene uvezenog i više cijene domaćeg proizvoda.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH naglašavaju da je za jednu državu veoma važno da ima stabilnu proizvodnju hrane, pogotovo ako ima sve pretpostavke kad je u pitanju sirovinska baza, kao što je slučaj s nama.

Nemanja Vasić, potpredsjednik STK i vlasnik Mesne industrije „Trivas“ iz Prnjavora, naglašava da je šteta što to ne koristimo na pravi način.

A  da bismo to mogli, moramo imati jake prerađivačke kapacitete koje, međutim, ne možemo razviti zato što imamo sporazume – CEFTA i SSP, koji su prilično nepovoljni po nas. Imamo enormno velik uvoz iz Hrvatske i Srbije, čije kompanije imaju brendove koje naši građani kupuju, objašnjava Vasić za Srpskainfo.

Naglašava da, ako želimo da imamo neku stabilnost u proizvodnji hrane, moramo da posežemo za mjerama koje će stimulisati domaću proizvodnju.

Jedna od mjera koja je donesena je da se, na primjer, na tenderima za javne nabavke na godinu dana uvodi 30 odsto dodatnih dadžbina na uvozne proizvode. Sad je prilika da se iskoristi situacija u vezi s koronom, pa da se na godinu dana uvedu određeni prelevmani na robe iz inostranstva. Naime, svi sporazumi imaju klauzulu koja kaže da se, ukoliko je ugrožena domaća proizvodnja, mogu uvesti zaštitne mjere. Tu je i sezonska zabrana uvoza određenih proizvoda. Sada je idealna prilika da to uradimo, naglašava Vasić.

Prema njegovim riječima, to se prvenstveno odnosi na mljekarsku i mesnu industriju, te industriju voća i povrća.

Pročitajte još...   Domaće "voće i povrće" gubi bitku sa uvoznim, poražavajuća statistika

Podsjetimo, za četiri mjeseca ove godine u BiH je uvezeno 78,2 miliona KM mesa i mesnih prerađevina, a izvezeno šet puta manje. Uvezli smo 56,66 miliona KM mlijeka i mliječnih proizvoda, a izvezli 36,6 miliona KM. U ovom periodu, uvoz povrća je bio veći za pet puta od izvoza, dok smo uvezli voća u vrijednosti 80,7 miliona KM, u izvezli 36,4 miliona KM.

Ovo su grane koje, praktično, čine našu prerađivačku industriju. Međutim, trgovački lanci odlučuju čiju će robu da prodaju. Oni ničim nisu ograničeni i oni su ti koji nam diktiraju sve uslove. S druge strane, proizvođači spolja imaju jake podsticaje i jeftiniji su, pa trgovački centri prodajom njihovih proizvoda ostvaruju veće marže. A potrošač gleda samo cijenu, jer ima male prihode. Mali je broj građana koji gledaju brendove i da im nije bitno koliko šta košta, ističe Vasić.

U kompaniji „Sava Semberija“ takođe naglašavaju da sve fabrike iz EU i zemalja kandidata za ovu uniju imaju ogromne podsticaje, kako od svojih država, tako i od Evropske komisije.

To je neravnopravna utakmica za nas, pa možemo da se borimo jedino kvalitetom. Naime, oni dok svoju robu nisu ni izvezli iz kruga fabrike, već su skoro ostvarili određeni prihod, od podsticaja. Za koliko god da je prodaju, njima se isplati, kaže direktor ove kompanije Stevo Filipović.

Objašnjava da je, bilo da kompanija izvozi ili prodaje na domaćem tržištu, krajnja potrošnja u RS, odnosno BiH.

U ovakvoj situaciji, najviše treba motivisati domaće poljoprivrednike, da više siju i proizvode, poručuje Filipović.

Kampanja bez rezultata

Nemanja Vasić, potpredsjednik STK, kaže da priča oko kupovine domaćih proizvoda u RS i BiH nije urodila nekim plodom.

Ova kampanja, naime, nije propraćena drugim mjerama – da li podsticajima ili  određenim zabranama uvoza roba koje imamo. Naše komšije se hvale enormnim uvozom u BiH i trgovinskim suficitom. U Srbiji, naprimjer, kampanju o značaju kupovine domaćih proizvoda rade uz podršku vlasti, da li podsticajima, da li zabranama, jedini mi to slabo radimo, a to je jedino rješenje da se nešto uspije, objašnjava Vasić.

Naglašava da nisu tačne priče da mi nemamo dovoljno  proizvoda koji mogu parirarti onima iz uvoza.

Za vrijeme zabrane uvoza iz Srbije, sve njihove proizvode od svinjskog mesa proizvodili smo mi. I niko nije ni primijetio da oni nisu prisutni na našem tržištu. Imamo i sirovinsku bazu i proizvodni kapacitet. Takođe, pogrešna je priča o sukobu naših primarnih proizvođača i prerađivača. Tu ne postoji sukob, nego je problem u tome što veliki trgovački lanci imaju slobodu da uzmu proizvode koje hoće, a oni su u principu pod kontrolom susjednih država. Naša vlada uvela je da se kontroliše da u tržnom centru mora da bude najmanje 50 odsto domaćih proizvoda, što se ne poštuje, upozorava Vasić.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Počinje istraživanje o biljnoj i stočnoj proizvodnji u BiH

Agro vijesti

Izvoz piletine iz BiH u EU povećan za 27 puta