"Žabac" iz plastenika – domaće i zdravo povrće | Agroportal.ba
Agro reportažeAgro vijesti

”Žabac” iz plastenika – domaće i zdravo povrće

Plastenička proizvodnja je u stalnom porastu. Stručnjaci imaju valjane razloge za to – prinos u plastenicima je nekoliko puta veći u odnosu na proizvodnju na otvorenom. Samim tim, veći su i prihodi.

Povrće je zaštićeno od sunca, vjetra, snijega, mraza i ostalih vremenskih nepogoda, pa se može saditi i proizvoditi tokom cijele godine. Prednosti i nedostatke poljoprivrede, po principima organske proizvodnje, na papir je stavio Marko Karan iz Gradiške. Koji se zajedno sa porodicom bavi vlastitim uzgojem povrća u plastenicima. Računica je jasna – trud i znanje daju zdrave usjeve i ukusno povrće. Tako je nastala ”Žabac” proizvodnja.

Organska proizvodnja

Živjeli smo u zgradi u Gradišci i stan nam je postao tijesan. Otac agronom, čeznuo je za prirodom i prostorom na kojem može raditi i saditi. Tokom 2006. godine porodično smo se preselili iz grada u selo, sa namjerom da pokrenemo plasteničku proizvodnju, jer nam je stan bio skučen.

Ovako počinje svoju poljoprivrednu priču tridesetogodišnji Marko. Dodaje da je to bila neka inicijalna ideja da pokrenu plasteničku proizvodnju. Napravili su voćnjak, posadili kruške i tada je upisao fakultet s ciljem da stekne potrebna znanja za agronoma.

Prije četiri godine, zasadio sam prvo povrće. Hodajući po Evropi, primijetio sam da nismo baš konkurentni u poslu sa povrćem. Mislim da je organska proizvodnja šansa da se dobije veći prostor na tržištu, zbog dodatne vrijednosti toksikološki ispravne hrane. I onda sam počeo proučavati organsku i eko proizvodnju, godinu i po do dvije, posvetio sam se intenzivnom učenju. Nema dovoljno literature. Praktična iskustva su se svela na savjete – čaj od gaveza, koprive, ‘ova – ona’ mućkalica i to je to. Zapravo je sve poprilično kompleksnije. Treba primijeniti sve moguće vještine, iskustva i znanja da bi se dobili kvalitetna i zdrava biljka i plod.

Proizvodnja povrća

Na imanju Karana u Bistrici, nadomak Gradiške, zasađena su dva plastenika od 150 metara kvadratnih. Imaju još 1.700 kvadrata neiskorištene okućnice, gdje planiraju proizvodnju povrća na otvorenom.

Sadimo povrće kratke vegetacije, u oktobru smo imali sjetvu luka, špinata, blitve, mrkve i rotkvice, a posijali smo i rukolu. To su kulture koje podnose niske temperature. Planiramo još ubaciti salatu i možda nešto začinskog bilja. U ljetnoj sezoni paradajz i papriku. Na otvorenom planiramo uzgajati navedeno povrće, više vrsta salate, brokule i više lisnate kulture koje su kratke vegetacije, nekih 40 do 50 dana. Do sredine marta, kada se počne sa punim proizvodnim pogonom, ponudu bi trebalo sačinjavati od 10 do 15 vrsta povrća.

Poljoprivreda po principima organske proizvodnje ima brojne prednosti, a najvažnije je da ljudi znaju šta i od koga kupuju. Ono što organsku izdvaja od konvencionalne proizvodnje, jeste poštovanje pravila kako bi se nešto moglo prodati. Također, i kupovina od komšije, ostavlja novac u lokalnoj zajednici i pomaže zapošljavanju.

Uvijek je lokalno ukusnije od onog što se uvozi. Sigurno je da ima manje toksičnih supstanci na plodovima uzgojenim po organskim principima. U konvencionalnoj proizvodnji postoji određena referentna doza pesticida koju ljudi mogu unijeti u organizam, a da nemaju dugoročne posljedice na zdravlje. Međutim, problem je što niko ne garantira da je povrće ili voće zapravo takvo. To se često dešava u našoj državi, jer ne postoje organi kontrole.

Jasan cilj

Za plasman svježeg povrća, izuzev rodne Gradiške, za sada je glavni cilj Banja Luka. Ona je pogodno tržište za kvalitetne i zdrave domaće proizvode. U ovoj gradskoj sredini postoji već formirana svijest o blagodatima organske hrane. Lokalne vlasti najavljuju i formiranje organske pijace. Banja Luka je prvo veliko tržište koje Marko želi ”zauzeti”.

Pročitajte još...   Upotreba komposta i kako dobiti najbolji

Kroz YEP Inkubator poslovnih ideja Marko je dobio finansijsku i stručnu podršku. Njegova poruka budućim preduzetnicima je da ne brinu o neuspjehu – kako kaže Marko, dovoljno je biti u pravu samo jednom.

Pročitajte još...   Ponuda dobra, ali građani slabo kupuju

A zašto se Markov posao zove ”Žabac”? To je dio ove priče, kako bi se privukli najmlađi članovi porodica, sa slikovnicama ili bojankama i veselim pričama o povrću i ”Žabcu”. Također, i ljude iz Gradiške u slengu komšije nazivaju ”žapcima”.

Projekat zapošljavanja mladih (YEP) koji podržava Vlada Švicarske u partnerstvu sa više od 30 lokalnih zajednica (općine, gradovi i kantoni) razvio je program za razvoj poslovnih poduhvata pod nazivom YEP inkubator poslovnih ideja. U okviru YEP inkubatora poslovnih ideja je samo u 2018. godini podržane pokretanje preko 100 biznisa. Podršku mladim preduzetnicima nastavlja Investicijska fondacija IMPAKT.

Izvor: YEP.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Bronzana medalja “Pajić” vinima

Agro vijesti

Ministar Košarac: Adekvatnim politikama smanjili smo uvoz mesa i grožđa u BiH