Nakon vađenja krompira postavlja se važno pitanje: šta se sadi poslije krompira na toj parceli? Na to utiču dve ključne stvari – rotacija usjeva i vrijeme sadnje.
Saznajte kako da organizujete svoju baštu za maksimalne rezultate i šta da posadite nakon krompira.
Krompir iscrpljuje zemljište i privlači brojne bolesti i štetočine, zbog čega se ne preporučuje da se ista vrsta biljaka gaji na istom mjestu iz godine u godinu. Pravilna rotacija usejva pomaže u očuvanju plodnosti zemljišta, smanjuje rizik od bolesti i doprinosi zdravijem povrtnjaku.
Ako se krompir vadi u julu ili avgustu, može se iskoristiti ostatak sezone za uzgoj brzorastućih kultura. Ako se, pak, planira sadnja naredne godine, treba birati biljke koje ne pripadaju istoj porodici kao krompir (pomoćnice – paradajz, paprika, plavi patlidžan).
Osnovne biljne porodice za planiranje plodoreda
Solanaceae (pomoćnice): krompir, paradajz, paprika, patlidžan
Brassicaceae (kupusnjače): kupus, brokoli, karfiol, prokelj
Fabaceae (mahunarke): pasulj, grašak, soja
Cucurbitaceae (tikve): krastavci, bundeve, tikvice, dinje
Amaryllidaceae: crni i bijeli luk, praziluk, ljutika
Korjenaste biljke: šargarepa, cvekla, rotkva, repa
Lisnato povrće: zelena salata, blitva, špinat, začinsko bilje
Jednostavan četvorogodišnji plodored
1. godina – krompir i ostale pomoćnice
2. godina – korenasto povrće
3. godina – mahunarke
4. godina – kupusnjače i tikve
Nakon toga, ciklus se ponavlja. U međuvremenu, mogu se ubaciti začinsko bilje i cvijeće koje privlači korisne insekte i ne remeti rotaciju (npr. mirođija, peršun, neven).
Ako se krompir vadi tokom ljeta, postoji dovoljno vremena za uzgoj druge kulture. Ključno je provjeriti broj dana do zrenja na kesici sa sjemenom i računati unazad od datuma očekivanog prvog mraza.
Brza i efikasna opcija je i da se sjeme započne u zatvorenom prostoru, a zatim presadi u baštu nakon vađenja krompira. Ovo se posebno preporučuje za zelenu salatu, cveklu, blitvu i mladi luk.
Šta se sadi poslije krompira: prijedlog od 10 usjeva
1. Repa
Brzo raste (38–50 dana), daje ukusne korjene i hranljive listove. Sjeme se sadi gusto, a kasnije se proređuje.
2. Cvekla
Odlična za rast u rastresitoj zemlji, kakva ostaje poslije vađenja krompira. Daje i korjen i mlado lišće za salatu.
3. Šargarepa
Zahtjeva vlažnu i rastresitu zemlju. Ako su u bašti prisutni žičnjaci, preporučuje se da se umjesto šargarepe posade mahunarke ili salata.
4. Rotkva
Može se sijati u obliku proljećnih ili zimskih (daikon) sorti. Brzo se razvija, a seme se sadi gusto.
5. Pasulj
Grmoliki pasulj je najbolji za kasnu ljetnju setvu jer brzo sazrijeva (oko 50 dana). Takođe popravlja kvalitet zemljišta.
6. Grašak
Sadi se rano u proljeće ili odmah posle vađenja mladog krompira za jesenju berbu. Popravlja plodnost zemljišta i lako se kombinuje s drugim kulturama.
7. Zelena salata
Može se sijati direktno ili rasaditi, posebno korisno u kasno ljeto kada su temperature visoke – tada se rasad razvija bolje nego sjeme.
8. Blitva
Otporna, dekorativna i dugotrajna biljka. Može se sijati ili saditi iz rasada i pokrivati mini plastenikom za produženu sezonu.
9. Mladi luk (vlašac)
Otporan na hladnoću, brzo raste (60–65 dana), i može se brati čak i zimi ako se zaštiti niskim tunelima.
10. Pokrovni usjevi
Heljda, lucerka ili raž brzo rastu, popravljaju strukturu i plodnost zemljišta, suzbijaju korov i sprečavaju eroziju. Posebno korisni ako se krompir vadi ranije.
Sadnja nakon krompira ne mora da bude komplikovana. Bilo da se planira naredna sezona ili iskorišćava prostor u istoj godini, izbor pravih biljaka doprinosi zdravijem zemljištu, većem prinosu i boljem kvalitetu povrća. Pravilna rotacija i pažljiv izbor kultura poslije krompira ključ su uspješne i dugoročno održive bašte.
(Nezavisne novine)
