Proljećna sjetva jarih žitarica je pred vratima. Biće upamćena zbog povećanih troškova, prvenstveno goriva, čija cijena dnevno raste.
Na tržištu ima dovoljno nafte, mineralnih đubriva i sjemena. Vlada prati situaciju i spremna je da reaguje.
Dominantan će biti kukuruz na oko 128.000 hektara, soja na 5.150 hektara – neznatno manje nego lani, dok će površina pod suncokretom biti veća za dvije i po hiljade hektara.
Semberski ratari planiraju sjetvu čim to vrijeme dozvoli. Mineralna đubriva od početka godine poskupjela su za više od 20 odsto, sjemena u odnosu na lani za tri do pet odsto, a cijena nafte premašila je tri i po marke. Kakva je računica?
– Јedne godine bilo gorivo 3,70 i ništa to nije značilo, znači sve zavisi kako ćeš da uradiš. Mora se tu sve dati, skupoće nema znači skupo ti je samo ono ako ne uradiš kako treba – naveo je Stanislav Šović iz Velike Obarske kod Bijeljine.
Zbog sigurnog otkupa, bolje cijene, podsticaja i veće otpornosti na sušu, neki će povećati površine pod suncokretom nauštrb kukuruza. Analizom zemljišta, štede na đubrivu.
– Sjetva je skuplja za 30,40 odsto. Planiramo da posijemo oko 480 dunuma suncokreta i 30 dunuma kukuruza. Cijene goriva otišle jako, jako puno zadnjih 15 do 20, mjesec dana. To je sreća sad opet s proljeća i ne treba toliko goriva kao u jesen pa nekako ćemo pregurati – maveo je Srđan Urošević iz Male Obarske kod Bijeljine.
Rast cijene nafte uticaće na konačne troškove sjetve. Podršci se mogu nadati.
– Pratićemo sve i ono što je sad najbitnije u ovom trenutku i s tim moramo biti zadovoljni da svega ima na tržištu . Ima dovoljnio nafte i mineralnih đubriva i sjemena tako da s te strane nema problema, a evo priča je ovih dana oko akciza 3,30 za regresirani dizel dajemo 80 pfeniga po litru dizela tako da mi tu akcizu u poljoprivredi našim proizvođačima vraćamo skoro trostruko – kazao je Goran Bursać, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Preuzimanje regresiranog dizel-goriva ubrzano je zbog nestabilnosti cijene nafte i naftnih derivata. Resorno ministarstvo podržalo je sjetvu i regresiranjem svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50 odsto maloprodajne cijene.
Sjetva industrijskih kultura biće podstaknuta sa 500 maraka po hektaru, zasnivanje organske proizvodnje sa 600 maraka po hektaru i 500 maraka po uslovnom grlu.
Prema procjenama Ministarstva, pod najvažnijim ratarskim i povrtarskim kulturama ovog proljeća biće više od 165.600 hektara.
Očekivana vrijednost proizvodnje je skoro milijardu maraka.
(rtrs.tv)
