Aronija rodila, ali je niko neće? | Agroportal.ba
Agro vijesti

Aronija rodila, ali je niko neće?

Aronija je ove godine na porodičnom gazdinstvu Mitrović u Sjeversku na Borikama rodila iznad očekivanja, ali i donijela nove muke jer ovi vrijedni domaćini ne znaju šta da rade sa viškom ovog zdravog voća, piše glassrpske.

Prva plantaža

Mitrovići su prvi plantažni uzgajivači ove biljke u rogatičkom kraju, koja je, osim što krasi vrtove i dvorišta, lijek za veliki broj bolesti.

Sve je počelo u jesen 2014. godine. Na nagovor prijatelja posadio sam pedesetak sadnica i na moje zadovoljstvo skoro sve su se “primile”, priča Slobodan koji je u kraju poznatiji kao Boban.

Njegova porodica je 1992. godine izbjegla iz Goražda i nakon lutanja po Srbiji svila gnijezdo u Rogatici. Na površini od svega 500 kvadrata zemlje počela je da raste Bobanova plantaža aronije. Kao ratni vojni invalid 2015. godine, putem opštinskog udruženja od Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje po osnovu ekonomske podrške dobio je 2.500 maraka i uz vlastita sredstva kupio 200 sadnica aronije, koje je pratila i izgradnja infrastrukture.

Pročitajte još...   Dobra godina za "rogatički krompir"

Sa širenjem plantaže, Boban registruje domaćinstvo pod imenom “MM” i u posao uključuje ostali dio porodice. Uz podršku supruge Milomirke, te kćerke i sina, digao je kredit i kupio još dva dunuma zemlje i 200 novih sadnica aronije.

Prošle godine došla je i prva ozbiljnija berba. Ubrali smo oko 150 kilograma i uglavnom ih iskoristili za vlastite potrebe, za pravljenje sokova ili čajeve. Dio roda podijelili smo rodbini i prijateljima, a dio prodali putem interneta odnosno “Fejsbuka”, dodaje Boban.

Tek ove godine aronija je pokazala pravo lice. Rodila je mimo očekivanja.

U berbi koja ove godine ide nešto ranije očekujemo najmanje 350 kilograma. Toliki rod prevazilazi naše potrebe i dosadašnji način plasmana i nameće pitanje šta ćemo sa viškom. Organizovanog otkupa nema, a nama da idemo od pijace do pijace se ne isplati, ni vremenski ni materijalno, kaže Boban.

Konkurencija

Uz to ih, dodaje, stiže konkurencija jer su mnogi uzgajivači pošli njihovim stopama.

Zajedno smo na istoj vatri i po svemu sudeći ostaje nam kao mogućnost da se poput voćara, malinara, pčelara i drugih poljoprivrednih proizvođača organizujemo u udruženje preko koga ćemo zajedno izaći na domaće ili inostrano tržište – kazuje Mitrović.

Razglasom plaše ptice

U jesen 2016. godine na ranču “MM” iako je bilo nešto roda na žbunovima aronije, Mitrovići nisu ubrali ni kilogram jer su rod obrale ptice. Da se to ne bi ponovilo oni su putem uzgajivača iz Srbije tražili “lijek” i našli ga u vidu mašine koja uz pomoć struje emituje govor ljudi i zvukove ranjenih ptica od čega zdrave ptice bježe. Na taj način spasen je prošlogodišnji i ovogodišnji rekordan rod.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Očekivani prinos kukuruza devet do 12 tona po hektaru

Agro vijesti

Crveno meso iz BiH neće još na evropsku trpezu