Zbog katastrofalnih vremenskih prilika koje ometaju žetvu i umanjuju kvalitet pšenice, ali i niske cijene za ovogodišnji rod pšenice, odlučili smo da iz Agrarnog fonda izdvojimo dva feninga podsticaja za pšenicu, saopštio je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.
Prethodnih godina pšenica je otkupljivana za 30 i više feninga. Svjesni smo da proizvođači ne mogu da pokriju ni troškove proizvodnje, pa smo nakon konsultacija sa udruženjima poljoprivrednika donijeli odluku da obezbijedimo dva feninga podsticaja. Uz podsticaj sa nivoa Republike od pet feninga to će ublažiti težak položaj poljoprivrednih proizvođača. Nadamo se da će i Vlada povećati podsticaj i da će ukupni podsticaji iznositi 10 feninga, izrazio je svoje očekivanje gradonačelnik Mićić.
Predsjednik Komisije za poljoprivredu Skupštine Grada Bijeljina Drago Stajić je podsjetio da nepovoljni vremenski uslovi, uz postojeće visoke cijene goriva, izazivaju dodatno povećanje cijene žetve.
Do sada su otkupne cijene koje su nudili mlinari pratile cijene u Srbiji, odnosno, bile više za dva do tri feninga. Sada je cijena pšenice u Srbiji 18 dinara, odnosno, 30 feninga, a kod nas je cijena 25 feninga. Imajući sve to u vidu, donesena je odluka da se izdvoji dva feninga podsticaja iz gradskog Agrarnog fonda, a inicijativa SDS da se na nivou Republike obezbijedi dodatnih pet feninga podsticaja za pšenicu je u interesu sirovog opstanka poljoprivrede Republike Srpske koja je praktično pred gašenjem, ocijenio je Stajić.
O situaciji u kojoj su proizvođači pšenice govorio je i predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije Boško Radić.
Situacija na terenu nije dobra. Ponuđena cijena pšenice je od 20 do 25 feninga, ponegdje i do 27 feninga, ali taj maksimalni ponuđeni iznos niko ne može dobiti zbog lošeg kvaliteta pšenice. Ova dva feninga od Agrarnog fonda će ublažiti problem, ali ni ta dva feninga neće biti dovoljna i nadamo se da će, pored najavljenih pet feninga, Ministarstvo dati dodatnih pet feninga. Kad bi se i mlinari odlučili da daju dva-tri feninga, nekako bismo mogli da pokrijemo troškove proizvodnje, poručuje Radić, dodajući da se sistem iz korijena mora mijenjati kako bi proizvodnja mogla da se planira unaprijed.
Radić je dodao da će njegovo Udruženje tražiti i da kvalitet pšenice prilikom predaje u mlinove ocjenjuje nezavisna ustanova, kako se ne bi događalo da kvalitet pšenice u različitim mlinovima bude određivan drugačije, što je sada redovna praksa.
