Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, govori o stanju u ova tri sektora te o planovima za njihovo poboljšanje.
Kako biste ocijenili stanje u poljoprivrednom sektoru Republike Srpske, koliko i šta se može uraditi na njegovom poboljšanju?
Poljoprivreda je zajedno sa prehrambenom industrijom i dalje jedan od tri najvažnija sektora u strukturi ekonomije RS-a sa trendom povećanja obima i vrijednosti proizvodnje. Ove godine, prema našim procjenama, vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosiće oko 1,7 milijardi KM. Dok se ukupna vrijednost prehrambene industrije procjenjuje na oko 960 miliona. To ukupno čini blizu 2,7 milijardi KM proizvodnje u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. To je više za četiri posto u odnosu na pokazatelje iz 2018. kada smo imali rast proizvodnje u voćarstvu 35 posto, ratarstvu 40 posto. A u povrtlarstvu za čak 50 posto više u odnosu na ekstremno sušnu 2017. Kada je u pitanju stočarska proizvodnja, prethodna godina je bila bez većih oscilacija. Ovako dobre rezultate u proizvodnji prati značajno povećanje sredstava za finansiranje sektora poljoprivrede koje je u 2018. bilo veće za 18 posto u odnosu na prethodne godine. Taj nivo je zadržan i u 2019.
Tri stuba finansiranja
U 2018. smo za 50 posto povećali ukupna izdvajanja za kapitalne investicije. Te uveli fiksni iznos sufinansiranja i odobravanje sredstava putem javnog poziva. Iznivelisali smo izdvajanja po pojedinim granama proizvodnje, te postigli izvanrednu redovnost u izvršavanju obaveza prema korisnicima podsticaja. Još prije mjesec dana Ministarstvo je isplatilo sve obaveze prema proizvođačima po osnovu podsticaja iz 2018. A iz 2019. već je isplaćeno blizu 15 miliona KM, od ukupno 71 milion KM koliko iznosi agrarni budžet za 2019.
Koliko Ministarstvo godišnje izdvoji za poticaje, hoće li se tu šta mijenjati?
Prije svega, moram naglasiti da finansiranje sektora poljoprivrede posmatramo u širem kontekstu od agrarnog budžeta. Uvijek govorimo o nekoliko stubova finansiranja. To su sredstva Investiciono-razvojne banke RS-a za kapitalne investicije, sredstva IRB-a za ugovaranje domaće proizvodnje. Kao i agrarni budžet, sredstva međunarodnih izvora finansiranja (krediti), sredstva Partner fonda, te sredstva za zaštitu dobara. Ukupno na raspolaganju ove godine imamo više od 190 miliona KM u okviru kojih agrarni budžet iznosi 71 milion KM. Prioritet dajemo kapitalnim ulaganjima kako u poljoprivredi tako i u sanaciji hidromelioracionih sistema. Ali i unapređenju poslovanja u ruralnom području. Većinski dio ovih sredstava će otići upravo u ove namjene. Također, prioritet je zaštita domaće proizvodnje. U tom kontekstu moramo posmatrati sve premije, regrese i podsticaje po grlu i hektaru koje isplaćujemo poljoprivrednicima. Na to odlazi većinski dio agrarnog budžeta. Osim toga, moram pomenuti kapitalne projekte poput modernizacije protivgradne odbrane. Kao i informacioni sistem u šumarstvu, kapitalne investicije u hidromelioracione sisteme, navodnjavanje i druge projekte kojima mijenjamo sliku ruralnih prostora širom RS-a.
Najavili ste ranije i novi Zakon o poticajima, šta će novo donijeti?
Ono što poljoprivrednici očekuju je da im Zakon da sigurnost u proizvodnji i plasmanu proizvoda na otvorenom tržištu, te da ih učini konkurentnim u odnosu na druge proizvođače, pa čak i one iz EU. Moram odmah reći da su ovakva očekivanja nerealna. Ni podsticaji ni zakoni ne mogu nadomjestiti lošu tehnologiju proizvodnje, nisku produktivnost i visoku cijenu koštanja. Međutim, Zakonom želimo da uredimo sektor poljoprivrede u smislu izgradnje proizvodnih jedinica u poljoprivredi koje kreiraju novu i dodatnu vrijednost, zapošljavaju radnu snagu, te kroz koje proizvođači kao i zaposleni u drugim sektorima ostvaruju prava i obaveze, pravo na subvenciju, osiguranje, penziono i zdravstveno i obaveze da doprinose ekonomiji RS-a kroz stvaranje nove vrijednosti, ali i plaćanje doprinosa i poreza kao i u drugim sektorima.
S kojim izazovima se suočava agrarni sektor RS-a?
Izazov je sve ono na šta mi kao institucija ili proizvođači kao pojedinci ne možemo da utičemo. Tu u prvom redu mislim na elementarne nepogode koje imamo kao redovnu pojavu prethodnih godina. Prošla godina je bila relativno povoljna iako smo i u njoj imali poplave u martu, mraz i grad, ali u poređenju sa 2017. bila je daleko povoljnija. Sljedeći element koji je van naše nadležnosti jeste oblast spoljne trgovine i nepostojanje adekvatnih mehanizama kontrole i zaštite domaće proizvodnje.
Projekti
U smislu odgovora na ove izazove Ministarstvo nastavlja da stimuliše proizvođače da koriste instrument poljoprivrednog osiguranja i u ovoj godini imamo značajno povećanje broja korisnika za koje sufinansiramo 50 posto troškova osiguranja.
Također, stimulišemo proizvođače na investicije u preventivne mjere zaštite, kao što su protivgradna zaštita, antifrost sistem, sistem za navodnjavanje. Sve ove investicije sufinansiramo sa 30-35 posto. Također, nastavljamo sa aktivnostima iniciranja zaštitnih mehanizama u oblasti spoljne trgovine i očekujemo adekvatnu reakciju Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koja je, nažalost, izostala u prethodnom periodu.
Najavljivali ste i uvođenje digitalizacije u šumarstvo, šta bi to značilo za ovu oblast i kada bi ona mogla zaživjeti?
Informatizacija bilo kojeg sektora omogućava efikasniju kontrolu i transparentnost s jedne, te efikasnije planiranje sredstava i resursa za razvoj sektora s druge strane. Mi to provodimo i u sektoru poljoprivrede, kroz Registar poljoprivrednih gazdinstava i brojne druge registre, a u pripremi je i informacioni sistem za sektor vodoprivrede. S obzirom na veličinu i značaj sektora šumarstva, s obzirom na brojnost šumskih gazdinstava, s obzirom na značaj sektora za dalju preradu i izvoz, ovo će biti krucijalna karika u efikasnijem iskorištavanju resursa i održivom razvoju sektora šumarstva u budućnosti. Sredstva potrebna za izgradnju ovog sistema ne mogu se obezbijediti u jednoj godini, već će se raditi fazno. Potrebe na godišnjem nivou za sredstvima iznose oko šest miliona KM. Vlada RS-a je usvojila informaciju o provođenju procesa digitalizacije, te su samim tim stvoreni preduslovi da se krene u realizaciju samog procesa.
Kakvo je trenutno stanje u šumarstvu, a kakvo u vodoprivredi?
U sektoru vodoprivrede, a naročito u oblasti sanacije hidromelioracionih sistema, posljednje četiri godine je uloženo više nego prethodnih 20 godina. Ukupna vrijednost projekata iznosi oko 190 miliona KM. Od kojih su najznačajniji: projekt Hitne pomoći i zaštite od poplava, zatim Hitni projekt obnove od poplava i dr. Stvoren je finansijski okvir od 100 miliona eura za izgradnju sistema vodosnabdijevanja i kanalizacije čime je do sada obuhvaćeno oko 26 opština u RS-u i utrošeno oko 50 posto raspoloživih sredstava koja su uložena značajnim dijelom u ruralna područja.
Kada je u pitanju oblast šumarstva, ono što je važan preduslov za rad šumskih gazdinstava je da su potpisani jednogodišnji ugovori između Šuma Srpske i drvoprerađivača za 2019. godinu. Ono na čemu Ministarstvo insistira jeste da se ugovaraju količine koje odgovaraju godišnjem etatu, odnosno obimu eksploatacije, što ranijih godina nije bio slučaj. Dakle, tražimo od javnog preduzeća da ugovori one količine koje realno može isporučiti. Ovogodišnji etat je oko 2.070.000 kubika i ta će količina biti i isporučena. Treba naglasiti da smo početkom decembra 2018. usvojili i Odluku o kriterijumima za izbor strateških kupaca šumskih drvnih sortimenata i s njima su potpisani petogodišnji ugovori.
Izvor: Oslobođenje
