Cirkularna ekonomija ključ je za oživljavanje ruralnih područja, poruka je konferencije ”Cirkularna ekonomija u turizmu i razvoju ruralnih zajednica”, koju je u Banjaluci organizovao Centar za ekonomski i ruralni razvoj (CERD).
Konferencija je okupila više od 70 učesnika iz 12 evropskih zemalja, koji su predstavili primjere kako otpad može postati resurs, a selo mjesto održivog razvoja i inovacija.
Direktor Centra za ekonomski i ruralni razvoj (CERD) Miodrag Matavulj rekao je za ”Glas Srpske” da je tema konferencije neobična jer svi pričaju o cirkularnoj ekonomiji, a rijetko se ističe njen značaj za razvoj sela.
– Događaj je bio međunarodnog karaktera i srećni smo što imamo partnere iz 12 zemalja među kojima su BiH, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Bugarska, Slovačka, Češka, Poljska, Albanija i Grčka. Prisustvovali su predstavnici više od 30 organizacija koje se bave ovom tematikom – naveo je Matavulj.
Prema njegovim riječima, konferenciji je prisustvovalo više od 70 učesnika, uglavnom iz šire banjalučke regije, među kojima su bili i predstavnici ministarstava, lokalnih samouprava, akademske zajednice, te nevladinog sektora, a pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Lalić otvorio je konferenciju.
U prvom dijelu konferencije predstavljeni su primjeri dobrih praksi iz svih zemalja, a u drugom su, kroz grupni rad, razmatrane prilike i izazovi u primjeni cirkularne ekonomije u turizmu i ruralnom razvoju.
– Jedan od glavnih problema je nedostatak znanja o tome šta je cirkularna ekonomija i kako se može primjenjivati u ruralnim mjestima. Kroz edukacije smo pokazali da se i materijali koji bi inače bili otpad, kao što su bale slame, mogu koristiti kao kvalitetan građevinski materijal za izgradnju modernih objekata koji su prilagođeni za prirodan, lijep i zdrav život – pojasnio je Matavulj.
Automati sa domaćom hranom
Učesnici iz drugih zemalja spominjali su skraćene lance ishrane pomoću kojih poljoprivrednici svoje proizvode mogu direktno prodati potrošačima.
– U Sloveniji, na primjer, postoje automati na jednoj lokaciji koji čitav dan prodaju domaće proizvode u ekološkim pakovanjima – istakao je Matavulj, te dodao da se uz malo prilagođavanje, svi primjeri iz drugih zemalja mogu primijeniti i kod nas.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta Željko Vaško govorio je o problemu prekomjernog bacanja hrane, pogotovo u ugostiteljstvu.
U okviru konferencije održan je i trodnevni program studijskih posjeta, tokom kojeg su gosti obišli CERD u Krnetama, Zemljoradničku zadrugu “Livač” u Aleksandrovcu koja baštini proizvodnju trapist sira 160 godina, a kao primjere uspješnog razvoja turizma Etno selo “Ljubačke doline” i Rafting centar “Kanjon”.
Matavulj je dodao da je održan i sastanak sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koje je pokazalo interes za program Evropske unije “Lider”, čiji cilj je podrška razvoju ruralnih zajednica koji CERD sa partnerima pokušava uvesti u Republici Srpskoj s ciljem razvoja ruralnih zajednica.
– Ova konferencija bila je jedan u nizu događaja koji radi na proširenju svijesti i edukaciji šire javnosti, ali i stručnije javnosti javnih institucija koje su uključene i koje imaju odgovornost da razvijaju principe cirkularne ekonomije i da na određeni način podrže kroz svoje programe takve aktivnosti – rekao je Matavulj.
Prva živa laboratorija u BiH
Jedna od prvih živih laboratorija (LivingLab) u Bosni i Hercegovini nastala je u okviru međunarodnog projekta koji implementuju Zanatska komora regije Kampanja iz Italije i CERD, a uspostavljena je u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Albaniji po jedinstvenoj metodologiji koja omogućuje mladim ljudima da razvijaju svoje ideje uz podršku akademske zajednice i istraživačkih institucija.
– Na konferenciji je potpisan memorandum o razumijevanju kojim je označen početak rada žive laboratorije, a nadamo se i njegovom priključenju evropskoj mreži od oko 150 živih laboratorija – rekao je Matavulj.
(glassrpske.com)
