Čista jaja za kvalitetno pileće meso | Agroportal.ba
Agro reportaže

Čista jaja za kvalitetno pileće meso

Uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, kompanija Iradia iz Laktaša sada ima automatska gnijezda u svojih 14 proizvodnih objekata. Godišnje proizvedu 12 miliona oplođenih jaja za uzgoj brojlera, od kojih su 99,7 posto čista.

Mnogo je detalja u proizvodnji oplođenih jaja. Kada se jaja izlegu ona imaju istu temperaturu kao i majka kokoška, 40 stepeni, i u potpunosti su ispunjena tečnim sadržajem. Kako se jaja počnu hladiti, a tekućina se počne sakupljati, zrak ulazi u jaje kroz pore. Ako je taj zrak ili ljuska jajeta bilo čime uprljana, uključujući bakterije koji se mogu naći u tradicinalnom gnijezdu i njegovoj okolini, jaje će vjerovatno također biti kontaminirano. Takvo jaje se možda neće izleći, a još češće takvo jaje može da eksplodira tokom inkubacije i kontaminira druga jaja. Zato je higijena jedan od najvažnijih faktora u proizvodnji jaja.

kaže Biljana Tomić, direktorica Iradie, proizvođača oplođenih jaja za uzgoj brojlera iz Laktaša.

Prije ugradnje automatskih gnijezda, kod kojih se jaja izvlače iz gnijezda putem pokretne trake i stavljaju na čistu podlogu, odmah nakon što ih je kokoška snijela, broj zaprljanih jaja u Iradii, nekada je išao i do deset posto. Uz postupnu modernizaciju proizvodnih pogona, ona je sada 0,3 posto i opada.

Iz nevolje izašli još jači

Iradia je počela poslovati u Bosni i Hercegovini 1999. godine. Prvobitno se bavila prodajom opreme za peradarske farme i jednodnevnih roditeljskih jata, a proizvodnjom oplođenih jaja se počela baviti 2004. Biljana napominje da su imali veliko tržište u Hrvatskoj. No, kako je Hrvatska ušla u EU 2013. godine i zatvorila svoja vrata peradarskim proizvodima iz BiH, to se promijenilo. Nadalje, poplave 2014. uništile su roditeljske kokoške na osam Iradiinih proizvodnih objekata na području opštine Petrovo. Firma je pretrpjela značajne gubitke, ali su iz svega toga izašli još jači.

Kroz oporavak nakon poplava počeli smo modernizovati naše proizvodne pogone. Do 2019. godine automatskim gnijezdima opremili smo deset proizvodnih objekata, svaki veličine 1,000 kvadrata.

Tražeći pomoć za modernizaciju preostala četiri objekta, zatražili su bespovratna sredstva od Sweden/USAID FARMA II projekta. 

Naš zahtjev za finansiranje je odobren. Bila je to pola-pola podrška. Mi smo platili opremu za dva objekta, a FARMA II projekt je finasirao opremu za preostala dva. Sada su svi naši proizvodni objekti opremljeni modernim gnijezdima, a sva naša jaja su najvišeg mogućeg stepena higijenske ispravnosti.

Zadovoljni radnici i kupci

Ugradnja automatskih gnijezda nije povećala ukupnu proizvodnju jaja u Iradii. Ona je bila i ostalo na 12 miliona jaja godišnje. Međutim, automatska gnijezda olakšala su rad 60 uposlenika Iradie koji više ne moraju ručno prikupljati jaja, dok su viša čistoća i oplođenost jaja povećali zadovoljstvo njihovih kupaca, proizvođača i prerađivača pilećeg mesa.

Naši uposlenici su znali ručno sakupiti nekih 40 do 60 hiljada jaja dnevno, a to je bio težak posao. Svaki proizvodni objekt dugačak je oko 80 metara i pun kokošaka koje proizvode od 3.000 do 5.000 komada jaja dnevno, ovisno o sezoni. Oni su sada tu da nadziru proizvodnju i slažu jaja koja silaze sa pokretne trake.

Napominje da je, otkako je Iradia počela modernizirati proizvodnju, broj pritužbi njihovih kupaca znatno opao. 

Budući da je 99,7 posto naših oplođenih jaja čisto, puno su bolji i rezultati naših kupaca koji rade na izlijeganju jednodnevnih pilića i onih koji dalje rade na tovljenu brojlera.

Pogled ka EU

Iradia ima dva primarna tržišta, BiH i Srbiju. Ovisno o potrebama tržišta, prodaja u zemlji i izvoz variraju u obimu, a odnos može biti 70 naspram 30 posto u korist jednog ili drugog. “Krajem svake godine ugovaramo godišnju prodaju sa kupcima. To određuje na kojem ćemo tržištu više prodavati”, objašnjava Biljana.

Međutim, njihov stvarni potencijal za širenje je na EU tržištu. 

U 2019. godini BiH je dobila dozvolu da počne izvoziti svježe pileće meso, mesne prerađevine i jaja za preradu. Izvoz priplodnih jaja još uvijek nije dopušten i to je nešto na čemu bi Ured za veterinarstvo BiH trebao intenzivno raditi. Iako ne možemo izvoziti u Hrvatsku već skoro osam godina, još uvijek održavamo kontakte sa našim kupcima tamo, a jednom kada BiH dobije dozvolu za izvoz, vratit ćemo se i na to tržište.

zaključuje Biljana.    

Shares
Slične objave
Agro reportažeAgro vijesti

Pijačni barometar 13.04.2021. godine

Agro reportaže

Priča o Poljovetu iz Gradačca