Crni luk – povrće koje možete ubrati u svakoj bašti | Agroportal.ba
Agro savjeti

Crni luk – povrće koje možete ubrati u svakoj bašti

Jesen je dio godine kada se u našim baštama mogu naći najrazličitije vrste povrća. Mnoge od njih mogu se koristiti u toku cijele zime, pa čak i u proljeće. Jedna takva kultura, koju možete ubrati u gotovo svakoj bašti jeste crni luk.

Crni luk je biljna vrsta koja se u našoj zemlji tradicionalno sije kao jesenja kultura da bi se koristio za mladi luk, a kasnije se može koristiti i kao luk u glavicama. Ipak, bilo da više volite mladi ili stari crni luk, nekoliko činjenica u vezi sa gajenjem te veoma popularne i ljekovite povrtarske kulture trebalo bi da znate.

Vrste crnog luka

Postoji nekoliko vrsta crnog luka. Među njima je najpoznatija jesenja vrsta srebrnjak, odnosno, crni luk koji ima ljuspe i koji se izuzetno lako može gajiti u jesenjem periodu jer je otporan na hladnoću. On formira veoma lijepe izbojke, odnosno mladi luk. Naravno, to kasnije može biti lijepa i čvrsta glavica.

Srebrnjak nije vrsta koja se u našoj zemlji koristi prevashodno kao stari luk. To je zbog njegove čvrstine i eventualno malo veće ljutine. Uobičajeno je da se, kao vrsta koja se koristi za dobijanje starog luka, odnosno za glavičastu upotrebu u toku godine, koristi klasičan crni luk. To može biti luk iz sorte kolačara ili luk sa izduženom glavicom, odnosno to su industrijske vrste.

Pročitajte još...   Preporuke za postupanje sa kulturama i stočnom hranom na poplavljenim područjima

Uzgajanje crnog luka

Srebrnjak se može gajiti na dva načina. Prvi je sjetva sjemena arpadžika, odnosno, setva semena srebrenca, koji se može koristiti da bi se dobio arpadžik, ali i da bi se dobio mlad luk. Naravno, drugi način je setva arpadžika.

Arpadžik spada u vrste luka čije lukovice postižu veću krupnoću u odnosu na neke druge vrste. Zato, kada ga posijemo, već nakon mjesec dana ili nešto malo više, dobijamo mladi luk koji je spreman za tržište, odnosno za branje.

Sjetva crnog luka

Luk arpadžik može se sijati direktnom sjetvom u bašti, u redove, sa razmakom od tridesetak centimetara ili malo manje. Razmak između lukovica u bašti trebalo bi da bude minimum desetak centimetara.

Pročitajte još...   Skladištenje i zaštita uređaja za zaštitu biljaka u zimskom periodu

Ukoliko znamo da ćemo više koristiti luk dok je mlad, možemo ga svakako posijati i nešto gušće, odnosno, malo više biljaka na određenoj površini jer ćemo tada svaku drugu biljku iščupati za upotrebu kao mladi luk. Naravno kasnije, one koji ostanu u zemlji, možemo koristiti i kao staru glavicu.

Prilikom sjetve luka srebrnjaka zemlja mora biti izuzetno dobro pripremljena. To znači da kada posadimo glavicu luka njen korijenov sistem treba da ima dovoljno hranjiva da bi izgradio lijep i kvalitetan luk.

Potrebno je svaku glavicu saditi posebno, zbog čega se i kaže da je teško saditi luk. Prilkom sadnje luka, dubina, odnosno položaj glavice, pokazuje da li će luk imati kvalitetan bijeli izduženi deo, skraćeno stablo ili će imati malo više lisne mase.

Biljku je potrebno posaditi malo dublje, čak nekada i 7 do 8 centimetara duboko, da bismo dobili kvalitetan mlad luk.  

Izvor: Agromedia.

Shares
Slične objave
Agro savjetiAgro vijesti

Slobodan način držanja goveda

Agro savjetiAgro vijesti

Kako je uzgajati bamiju u Bosni i Hercegovini?