Plitka obrada tla: Sedam važnih činjenica o prašenju strništa | Agroportal.ba
Agro savjeti

Plitka obrada tla: Sedam važnih činjenica o prašenju strništa

​Jednom je profesor doktor specijalista Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih nauka u Osijeku, želeći istaći važnost ove mjere rekao da bi prašenje bilo što uspješnije, plug bi trebalo montirati na kombajn, što znači, obaviti što prije.

Ova se mjera ubraja u plitku obradu tla 6-10 cm, a smatra se da je u cijelosti obavljeno tek nakon zatvaranja prašene površine. Može se obaviti nakon usitnjavanja žetvenih ostataka ili u istom prohodu. Smjer prašenja strništa mora biti pod određenim uglom u odnosu na smjer redova biljaka, kako bi se postigao bolji efekt miješanja, pišu u knjizi “Obrada tla u agroekološkim okvirima”, autori D. Jug, M. Birkas, I. Kisić.

Ublažavanje gubitka vode iz tla

Ističu kako u periodu između žetve i sjetve sljedećeg usjeva novi izolacijski površinski sloj tla nastao prašenjem može ublažiti gubitak vode iz tla. Zbog ranije požetih usjeva, manja je količina potrošene vode, a ta se prednost mora iskoristiti kvalitetnom obradom.

Nebrigom prema strništu ova se prednost može izgubiti za 2-3 sedmice, a u slučaju žege i za nekoliko dana.

Prašenjem bez zatvaranja površine ili potpunim izostavljanjem ove mjere i odnošenjem žetvenih ostataka s površine, gubitak vode tla drastično se povećava. U ekstremno vrućim danima ono gubi svoju elastičnost paralelno s isparavanjem vlage. Na tako prosušenom i tvrdom tlu, osnovna se obrada u jesen izvodi s gubitkom kvaliteta i većim utroškom energije.

Pročitajte još...   Priručnik za vještačku oplodnju krava na vlastitom stadu

Obrada i njega u jesen razlikuje se od ljetne prema ostvarenom učinku, odnosno u jesen postoji izvjesno ograničenje u kvalitetu usitnjavanja i inkorporaciji biljnih ostataka u tlo.

Sedam važnih činjenica o obradi strništa:

– Zaštita i očuvanje vlage tla sa što manjim gubitcima te ublažavanje toplotnog stresa omogućeni su usitnjenim žetvenim ostacima, odnosno pokrivanjem površine tla s najmanje 30 odsto ili još bolje s 35-45 procenata te poravnavanjem i sabijanjem površine valjcima.

– Zaštita strukture tla i njegova biološka aktivnost zavise o kvalitetu prašenja strništa i stepenu pokrivenosti žetvenim ostacima. Dobro pokrivena površina tla ublažava udarce kišnih kapi, za razliku od slabo pokrivene ili gole površine.

– Rahlost prašenog sloja tla bitna je zbog upijanja padavina koje padaju na njegovu površinu. Ako ispod njega nema tabana obrade, voda će ujednačeno vlažiti tlo i neće nastati lokve koje uzrokuju zamuljivanje. Kada je prašenje izvedeno po mokrom tlu, zgnječeni donji sloj sprječavaće normalnu infiltraciju vode.

– Grude koje su nakon obavljanja ove mjere približno iste veličine, ne veće od veličine šake, i valjkom ravnomjerno usitnjene i utisnute u tlo, jednako se ponašaju kada su mokre, vlažne ili potpuno suhe. Izmjenično prevlaživanje i prosušivanje utiče na površinu tla, ali i na sloj ispod nje. U tlu koje nije ravnomjerno obrađeno (tragovi neobrađenog tla), ne može se razviti ujednačena i skladna biološka aktivnost. Trake neobrađenog tla (npr. tragovi točkova u žetvi) nakon daleko će sporije omekšati u poređenju s ostatkom, iako tokom ljeta mogu biti više puta provlažene padavinama.

Pročitajte još...   "Agreks" gradi kompleks za proizvodnju konzumnih jaja

– Kvalitetno prašenje strništa preduslov je za kvalitetnu mineralizaciju u tlo inkorporiranih žetvenih ostataka. Nezavisno o sezonskim padavinama u kvalitetno obrađenom tlu ima dovoljno vlage, vazdušni i toplotni režim povoljan je, a za odvijanje bioloških procesa mineralizacije organske tvari potrebna su sva tri parametra.

– Jedna od zaštitnih uloga ove vrste obrade formiranje je kvalitetnog sjetvenog sloja za sjeme korova i volonterske biljke. Vitalno sjeme brže niče pri manjem gubitku vlage tla. Uništavanje izniklih korova ubraja se u zahvate njege kultura i mora se obaviti prije formiranja sjemena.

– Dobro tempirani zahvati prašenja i njege tla ometaju normalnu biološku aktivnost štetnika. Kvalitetno usitnjena i ravnomjerno inkorporirana slama, bez većih nakupina, predstavlja lošiji životni prostor za većinu insekata. Slama koja je do žetve ostala zdrava, čak i nakon kvalitetno obavljenog prašenja nije podložna napadu patogenih gljivica, prenosi “AgroClub”.

 

(agroclub)

 

0Shares
Slične objave
Agro savjeti

Kada je najbolje zalivati biljke tokom vrućina?

Agro savjeti

Uzgoj krastavaca na mreži: Savjeti za što kvalitetniji prinos