Zemljište na kojem je rastao krompir je često iscrpljeno i treba ga obnoviti za idući usjev.
On troši dosta azota, ali i kalijuma i fosfora iz zemlje što znači da ga treba pripremiti za nove kulture i poboljšati njegovu plodnost.
Šta u jesenjoj sjetvi i sadnji?
U slučaju da ćete na tu površinu odmah sijati ili saditi neki od usjeva, najbolji izbor su spanać, blitva, zimska salata, rukola, bijeli i crveni luk.
Prije sjetve i sadnje nađubrite zemlju kompostom u sloju od dva do tri centimetra. Čak i dobro odležano stajsko đubrivo može biti prejako za mlade biljke, pa pazite prilikom njegove upotrebe.
Možete koristiti pepeo od drveta koji je bogat kaliumom i posebno će odgovarati spanaću i blitvi.
U tankom ga sloju posipajte po površini. Kupovna peletirana đubriva s visokim sadržajem fosfora i kalijuma (npr. NPK đubriva u procentu 7-20-30) dobro će podstaći rast korenastog povrća poput bijelog i crvenog luka.
Tekuće đubrivo od koprive i gaveza koje možete sami napraviti obogatiće zemlju azotom i kalijumom.
Nakon što posadite bijeli i crveni luk, zemlju oko njega možete malčirati slamom ili suvim lišćem kako bi zadržali vlagu i spriječili eroziju.
Proljećna sjetva
Ako ćete površinu nakon vađenja krompira ostaviti za proljećnu sjetvu i sadnju, osim navedenih biljaka, na njoj će dobro uspijevati kupusnjače, grašak i pasulj koji će je dodatno obogatiti azotom.
Na tom mjestu na proljeće možete sijati kukuruz i suncokret, kao i bundeve, tikvice i krastavce.
Pokrovni usjevi
Čak i ako ne planirate na tom mjestu ništa da uzgajate na jesen, preporuka je da zemlja ne ostane gola tokom zime. Zato je najbolje rješenje posijati pokrovne usjeve kao što su djetelina, lucerka ili grahorice koje obogaćuju tlo azotom i poboljšavaju njegovu strukturu.
Tu su i raž, pšenica i ječam koji sprečavaju eroziju tla tokom zime, a u proljeće ih možete zaorati kao zelenišno đubrivo, prenosi Agroklub.
(agroklub.rs)