Kada je najbolje vrijeme da pokrenete plasteničku proizvodnju i kako to da uradite kvalitetno? | Agroportal.ba
Agro savjeti

Kada je najbolje vrijeme da pokrenete plasteničku proizvodnju i kako to da uradite kvalitetno?

Veliki broj gazdinstava na svojim okućnicama ima plastenike i za svoje potrebe gaje povrće. Sve veći broj mlađih je zainteresovan za plasteničku proizvodnju, a pravo vrijeme da se krene s prvim radovima je jesen.

Kako na forumu Poljoprivredne, savjetodavne i stručne službe Srbije navodi savjetodavac Dragan Mijušković iz PSSS Jagodina, prioritet je odrediti položaj plastenika, izabor folije, priprema zemljišta i sjemena.

– Tehnologija proizvodnje na otvorenom i u zaštićenom prostoru je slična, ali ima još mnogo detalja gde mora da se obrati pažnja jer su greške česte. Stvaranjem dobrih uslova pogoduju ne samo gajenim biljkama, već i korovskim biljkama, pa i štetočinama. Zato je borba s njima teža i zahtijevnija – navodi Mijušković.

Dodaje da su kvalitet i stanje zemljišta jako bitni, te da ono mora da ispunjava određene uslove.

Kvalitetna zemljišta koja ispunjavaju naše zahtjeve moraju imati:

– dobru plodnost, dobar vodno-vazdušni režim, da su rastresita, ravna i da ima visok sadržaj humusa od 3% do 5%;

– da nisu zakorovljena;

Pročitajte još...   Drvenar – Xyleborus dispar (Coleoptera, Scolytidae)

– da nemaju ostatake pesticida i teških metala;

– da ne sadrže uzročnike bolesti i štetočine, posebno nematode, i da je nivo podzemnih voda najviše do metar ispod površine.

Prije postavljanja plastenika treba da se sprovede kvalitetna obrada zemljišta, podrivanje, ravnanje i usitnjavanje, ali i da se postavi drenažni sistem sa odvodnim kanalima.

– Ukoliko se ne bi sprovela drenaža vrlo brzo bi došlo do zabarivanja i zaslanjivanja zemljišta, kao posljedica intenzivnog navodnjavanja koja se primjenjuje pri proizvodnji u zaštićenom prostoru. Dobro bi bilo da se ostvari mogućnost kontrole odvođenja vode, odnosno da se zna koliki dio vode biljka iskoristi – savjetuje Dragan Mijušković.

Dezinfekcija zemnjišta je obavezna, kao i fitosanitarna priprema. Cilj je da se unište biljne štetočine još prije početka proizvodnje u plasteniku.

Dezinfekcija zemljišta se obavlja prije zasnivanja rasada, dok se kompost za tople leje, sandučići i saksije dezinfikuju uvijek poslije pripreme, a prije sjetve. Brojne štetne insekte, parazite koji prouzrokuju poleganje i sjeme korova najefikasnije uništava vodena para. Ovi, uređaji su skupi, pa se zemljište najčešće zaliva rastvorom: cineba, benomila ili previkura, fungicida koji samo spriječavaju razvoj bolesti.

Pročitajte još...   Bosanska Krajina proizvodi za izvoz

Ako se tokom obrade otkriju žičari, rovci ili larve gundelja, preporučuje se rasturanje zemnjišnih insekticida. Protiv podgrizajućih sovica preventivno se unose “tetaton granule”. Korove, posebno u manjim plastenicima i lejama, najbolje je uklanjati ručno ili plamenom.

Pored zemljišta, obavezno je dezinfikovati pribor i alat, koji se potapaju u rastvor masne sode ili plavog kamena (5%).

Drveni ramovi, sandučići i kolje ostave se nekoliko sati u rastvoru karboleuma (priprema se od 10-15 litara ovog sredstva i 100 litara vode). Na kraju se izvade i obavezno ostave nekoliko sati napolju, da se prosuše i da karboleum izvjetri.

Seme proizvedeno na svom gazdinstvu, prije sjetve treba dezinfinkovati fungicidima na bazi tirama. Uvijek prednost dati deklarisanom sjemenu, provjerenih sjemenskih kuća, jer je već zaštićeno, napominje savjetodavac.

 

 

(ekapija)

 

0Shares
Slične objave
Agro savjeti

Šest načina kako biljke sačuvati od toplotnog stresa

Agro savjeti

Plitka obrada tla: Sedam važnih činjenica o prašenju strništa