Ove nas sedmice očekuje prvi ovogodišnji toplotni talas, a ponegdje će temperatura dostići i 40°C. Većini biljaka najviše odgovara raspon od 15 do 30°C. Kada su one duže vrijeme iznad 32°C, njihov rast se usporava, a neke pokazuju znakove stresa.
Iznad 40°C će preživjeti, ali uz mnoge znakove toplotnog stresa ovisno o vrsti, fazi rasta i drugim faktorima kao što je nedostatak padavina ili jak i suhi vjetar i sl.
U svakom slučaju, ekstremne temperature zraka, a onda i tla usporavaju hemijske aktivnosti i rast biljaka.
Znakovi toplotnog stresa
Uvijanje listova jedan je od prvih znakova, a koji je možda najočitiji kod kukuruza i paradajza. Puči listova se zatvaraju kako bi zadržali što više vlage u biljci zbog čega se oni uvijaju prema unutra ili van.
Do venuća dolazi kada biljci nedostaje vlage, a najočitije je u najtoplijem dijelu dana. Ona se preko noći, do jutra uglavnom oporavi.
Suhi rubovi listova još su jedan znak da se biljka bori sa stresom, a češće se događa kod biljaka s velikim lišćem poput tikvi i bundeva gdje je veća površina lista kojom se može održavati njegova funkcija.
Javlja se i odbacivanje cvijeta, ali i ploda, čime biljka čuva resurse za preživljavanje. Najčešće se događa kod mahuna, paradajza, paprike, tikvica i bundeva.
Ožegotine na plodovima koji su okrenuti suncu u najtoplijem dijelu su jedan od simptoma i ne treba ih zamijeniti s virusnim i bakterijskim oboljenjima. Mogu se pojaviti kao vodenaste mrlje, u vidu promjene boje, mjehurića kao kod opeklina, nekrotiranih područja i sl.
Vršna trulež plodova povezana je s nedostatkom kalcija, a još je više potencirana uslijed visoke temperature. Ova je pojava najočitija kod pardajza i paprike. Rješenje je u redovnom zalijevanju.
6 načina kako pomoći biljkama
- U ovom periodu redovno zalijevajte biljke, najbolje u jutarnjim satima, a po potrebi i večernjim. Dajte im dovoljno vode koja će doprijeti do dubljih površina. Bolje je obilno zaliti biljke svaki drugi dan nego svaki dan po malo jer takva će voda zapravo brzo ispariti i neće doći do korijena. Mlade biljke sa slabije razvijenim korijenom trebat će češće vodu od starijih.
- Biljke zagrnite zemljom, kako bi što više stabljike bilo pokriveno zemljom te malčirajte, posebno one koje imaju plitko korijenje. Neka malč bude debel 5 do 10 cm jer će samo tako zadržati vlagu i samo tlo hladnijim.
- Pomoću agritekstila ili mreže za voćarstvo zasjenite najosjetljivije povrće. Pazite da uslijed vjetra ili nevremena tekstil ne padne na povrće te ga ošteti. Redovito pregledavajte ovakva sjenila i namjestite ih po potrebi te uklonite kada previsoke temperature prođu.
- Između biljaka redovito uklanjajte korov i ostavite ga na zemlji jer će čuvati vlagu i tlo od isušivanja. Ali, ako korov raste odmah uz povrće i nije previsok, nemojte ga čupati jer on pravi prirodan hlad.
- Berbu obavljajte rano ujutro ili još bolje, navečer kako bi se lišće tijekom noći “namjestilo” u pravi položaj. Ovo je posebno važno kod mahuna i krastavaca.
- S đubrenjem pričekajte hladnije razdoblje jer pri ovakvim uslovima nije dobro poticati novi rast biljke. Odgodite i primjenu insekticida, pa i onih prirodnih jer možete oštetiti list.
(agroclub)
