Četvrtak , Juni 20 2019
Najnovije vijesti
Početak / Agro reportaže / Domaće sorte povrća možemo proizvesti i u plastenicima

Domaće sorte povrća možemo proizvesti i u plastenicima

Svjedoci smo vremena globalnog kapitalizma i komercijalizma, gdje proizvođači, pa i poljoprivrednici, vode bitku nudeći tržištu “najbolje” od svojih proizvoda.

No, jesu li proizvodi koje nam nameću veliki trgovački lanci uistinu najbolje što se može ponuditi?

Gospođa Paša Keserović, iz sela Krivaja kod Zavidovića vrijedno već dugi niz radi na svom imanju i sebi i svojoj porodici pruža zdrav način ishrane. No već par godina proizvodnju je usmjerila i na plasteničku proizvodnju povrća. Posjeduje 2 plastenika, oko 200m2 prostora. Te sistem za navodnjavanje kako bi opskrbila plastenik vodnim režimom. Veliko iskustvo iz oblasti biljne proizvodnje je itekako od presudnog značaja. Dugogodišnji rad na imanju te nove metode uzgoja, su razlog više da savlada tehnike uzgoja u ovim uslovima. Brojne edukacije iz oblasti agrobiznisa, te članstvo u udruženju žena. Kao i proširenje mreže poznanstva učinili su korak ka tome da se ovom poslu pristupi ozbiljnije. Jer svaki poslovni poduhvat zahtjeva ozbiljniji pristup.

Plastenička proizvodnja je zasigurno sve popularnija u BiH, ali i u regionu. Svaki konzument povrća treba biti svjestan da su domaće sorte i prirodno uzgojeni plodovi daleko kvalitetniji od plasteničkih, uvoznih sorti koje su prepune fitohormona. Upravo zahvaljujući tim hormonima danas jedemo isključivo naizgled lijepo i privlačno povrće.

Svako od nas se treba zapitati šta jede i kako je to što jede uzgojeno. Naročito poljoprivrednici koji su upoznati sa cjelokupnom situacijom trebaju obratiti pažnju na ono što proizvode. Trebamo biti sigurni da će se za par godina uzgoj paradajza, ali i drugog povrća svesti na uzgoj hibridnih i nametnutih sorti. Sve prisutniji je “trend” obolijevanja je itekako povezan sa hranom koju jedemo. Stoga svim potrošačima treba alarmirati na ovaj problem. Nauka je već odavno uplela svoje prste i počela se opasno poigravati sa prirodom.

No da li usitinu moramo u plastenicima proizvoditi hibridne sorte?

Odgovor na ovo pitanje dala je gospođa Keserović,koja već pet godina uspješno u plastenicima proizvodi domaće sorte povrća: paprike,paradajz,krastavci,tikvice,,te razne vrste salata.Tretman je je isključivo organski,jer kako ističe gospođa Keserović,jako je važno kako se biljka tretira.Hemikalije su glavi uzrok raznih oboljenja,stoga se maksimalno trudi izbjeći.Jer kako ističe sve što možemo proizvesti sami je puno bolje od varijante da kupimo u marketima,za čije porijeklo se pouzdano ne zna.

Zaista ukoliko želimo da malo ranije uberemo domaće plodove to možemo i na sasvim prirodan način uraditi i u plasteniku.

Plastenička proizvodnja ne mora nužno značiti i proizvodnja hibridnih sorti koje se tretiraju hemikalijama.Svakako da je ovo pozitivan primjer kada su u pitanju predrasude vezane za ovaj tip proizvodnje povrća.

Kako je gospođa Keserović istakla,ona uspješno proizvodi i rasad raznih vrsta povrća,a mnogo truda,rad i ljubavi posvećuje tokom gotovo cijele godine.

 Sezona rada u plasteniku ne postoji.Uvijek u svako doba godine proizvedem povrće koje uspješno konzumiram ali i prodajem na lokalnoj zelenoj pijaci.

Kaže gospođa Keserović, te na taj način daje do znanja kako posla ima u svako doba godine.

Saradnja i tržište

Bilo da je riječ o povrću kao sirovini ili gotovim proizvodima (sokovi, salate, ajvar) i bez obzira na količinu koju proizvede, svoje proizvode uspješno prodaje vjernim kupcima koji razmišljaju o zdravom načinu prehrane.Naravno,veliki dio prozvoda prodaje na lokalnoj pijaci i time značajno doprinosi kućnom budžetu.

Kombinovana proizvodnja

Zaštićeni prostori osiguravaju intenzivnu proizvodnju, kombinovanu proizvodnju povrća van sezone, veću kontrolu od bolesti i štetočina uz primjenu biološke kontrole. To osigurava i zdraviju hranu. Poznato je da proizvodnja u zaštićenim uslovima osigurava raniju berbu, ali zahtjeva dodatne troškove za zagrijavanje. Iako su cijene proizvoda rane proizvodnje povrća više u odnosu na proizvode sa otvorenog. Ujednačenost proizvoda, kvaliteta i brzina plodonošenja omogućava dobro tržište i bolji plasman.

Pri izboru mjesta za podizanje zaštićenih prostora jako je važno voditi računa o udaljenosti od fabrika, magistrala, o konfiguraciji terena. Te nagibu, položaju, visini podzemnih voda, zaštiti od vjetra i pristupačnosti vode. U neposrednoj blizini svakako trebaju biti izgrađeni objekti koji omogućavaju kvalitetnu i sigurnu snadbjevenost električnom energijom, plinom, vodom, i dobrom putnom mrežom.

Mukadesa Zukić

Novinar at Agro Consulting
Mukadesa Zukić,po zanimanju diplomirani biolog.
Aktivna članica ekološkog udruženja "Sadnice mira" Zavidovići. Istinski zaljubljenik u prirodu. Voli da proizvodi domaće proizvode iz svoje bašte."Priroda nam daje sve što nam je potrebno,samo se trebamo potruditi i uzeti ono najbolje od nje"
Mukadesa Zukić

Facebook Komentari

Provjerite takođe

Bolji život uz plastenik i kravu

Međuopštinsko udruženje gluvih i nagluvih Gradiška, Srbac i Prnjavor poklonilo je porodici Lazić iz Srpca …