Farmeri su žrtve ucjena trgovaca kako u BiH tako i u EU | Agroportal.ba
Agro vijesti

Farmeri su žrtve ucjena trgovaca kako u BiH tako i u EU

Proizvođači hrane u Evropskoj uniji (EU) su među najzaštićenijim u čitavom svijetu, ali čak i na takvom tržištu, dolazi do nepoštene prakse velikih trgovinskih sistema prema farmerima, piše faktor.

Ovaj problem nedavno je bio jedna od tačaka na Odboru za poljoprivredu Evropskog parlamenta (EP). Italijanski zastupnik u EP-u Paolo de Castro je predložio Direktivu s ciljem da zaustavi sve veće pritiske na proizvođače prehrambenih proizvoda i farmere.

Prijedlog EU-a

Navedeno je da na tržištu EU-a postoji čitav niz nepoštenih poslovnih praksi kojima su farmeri izloženi. Tako dolazi do neopravdanih kašnjenja u plaćanju, pritisku da i farmeri ponesu dio tereta sniženja dok trgovci zadržavaju profit. Plaćanje raznih naknada za “istraživanje tržišta i unaprijeđenje prodaje”, naknada za potpisivanje ugovora o isporuci koje nisu srazmerne administrativnom trošku koji treba da snosi dobavljač te mnogih drugih pojava.

S obzirom na to da su farmeri bili izloženi pritiscima te da zbog straha od gubitka ugovora nisu željeli pokretari sudske sporove, Evropska komisija (EK) želi ovo pitanje urediti na nivou čitave Unije.

U navedenoj direktivi je predloženo da se zabrani nepoštena trgovačka praksa u lancu snabdijevanja hranom te da se osigura pravedniji tretman manjim firmama i pojedincima. Uz listu sankcija, EK planira i da u svakoj državi postoji tijelo nadležno za tu oblast koje bi pratilo primjenu pravila. Država članice imaju mogućnost da same dodatno još strožije urede ovu oblast.

Situacija u BiH

U BiH proizvođači hrane se susreću sa mnogo većim problemima od onih u Evropskoj uniji. Kako je pojasnio Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, proizvođači uvijek “na kraju oberu bostan i nastradaju”.

Plaćanje se odgađa do kraja, snižavaju se cijene i ucjenjuju farmeri, čeka se posljednji trenutak da trgovci od nas otkupe sezonsko voće i povrće da bi mogli ucjenjivati i snižavati cijenu. Farmeri to prodaju samo da ne bace hranu. Tako da su ucjene prisutne u velikoj mjeri, i dešava se mnogo loših stvari, kazao je Bićo.

Tračak nade vidi u osnivanju zadruga koje bi ojačale pregovaračku poziciju proizvođača hrane kroz omasovljavanje članstva i pregovore sa trgovačkim lancima.

Pošto zadruge nisu direktni proizvođači, onda imaju dosta više vremena da hodaju i traže bolju cijenu. Također, zadruga je i pravno lice koje ima svoja pravila plaćanja, aktiviranja mjenica i slično. Dok je direktnom proizvođaču to teže raditi jer ne mogu stići na sve kada se moraju posvetiti radu na njivi, ističe Bićo.

Kao primjer kako bi zadruge mogle pomoći navodi i otkup malina u kojem je zbog niske cijene nastalo mnogo problema.

Hladnjačari nisu direktni proizvođači nego samo otkupljuju i prodaju, i oni tu sebe traže. Problem kod malinara su hladnjačari sa ucjenama, cijenom, tvrdnjama da se radi o lošem kvalitetu i slično, kazao je on.

Rokovi plaćanja

Kašnjenje u plaćanju je akutni problem bh. privrede koji se dijelom pokuša riješiti i kroz mijenjanje zakonskih propisa. Početkom 2017. počeo je s primjenom Zakon o finansijskom poslovanju koji između ostalog propisuje da je rok za plaćanje 30 dana ako nije posebno ugovoren između dvije strane. Rok plaćanja dvije strane mogu ugovoriti do 60 dana, a ako ugovaraju duži rok plaćanja, koji nikako ne može biti duži od 360 dana, dužnik je obavezan izdati povjeriocu neopozivu bankarsku garanciju naplativu na poziv bez prigovora ili avaliranu mjenicu.

Pročitajte još...   Rekordna proizvodnja mesa, u 2017. godini vrijednost premašila 530 miliona maraka!

Posebna novina jeste uvođenje kazni za one koji krše rokove plaćanja. Do sada, ako vam klijent ili kupac odbija platiti uslugu ili robu, mogli ste pred nadležnim sudom pokrenuti parnični postupak.

Pročitajte još...   Prerada šipka - nagrađena poslovna ideja iz Petkovca

No, novim zakonom propisuje se da inspektori Porezne uprave mogu kazniti dužnika koji krši rokove plaćanja. Tako je predviđena kazna za pravni subjekt u slučaju da kasni sa plaćanjima između 5.000 i 15.000 KM, a odgovorna osoba u pravnom subjektu kaznit će se kaznom između 1.500 i 3.000 KM. Također, propisane su i novčane kazne ako pravni subjekt i odgovorna osoba odbiju učestvovati u postupku nadzora.

Iako ova pravila zvuče odlično na papiru, iskustva farmera govore da veliki trgovački lanci imaju apsolutnu moć te da njihovo ponašanje nije mnogo promijenjeno nakon usvajanja ovog zakona.

Iz Udruženja poljoprivrednika FBiH pozivaju na kraj nepoštenih trgovačkih praksi te izražavaju nadu da će se standardi koje planira usvojiti Evropska unija primjenjivati i u našoj zemlji.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Pod trebinjskim platanima se predstavili domaći poljoprivredni proizvođači

Agro vijestiPijačni barometar

Vremenska prognoza za 28.09.2020.