Formirati zajednicu proizvođača i prerađivača voća namijenjenog izvozu | Agroportal.ba
Agro savjetiAgro vijesti

Formirati zajednicu proizvođača i prerađivača voća namijenjenog izvozu

U posljednje vrijeme mnoge humanitarne organizacije, udruženja proizvođača, pa i dio naučne i stručne javnosti, iz samo sebi znanih razloga, potpuno neutemeljeno su stvarali sliku o neslućenim mogućnostima i strateškom značaju proizvodnje malina, smilja, heljde, lješnika i drugih biljnih vrsta za bh. poljoprivredu, prenosi avaz.ba

[tie_full_img][/tie_full_img]

Podsjećanja radi, počeci organizirane proizvodnje malina vežu se za 1972. godinu na području općine Zvornik. Opravdanje za takvu odluku bila je novoizgrađena hladnjača kapaciteta 1.000 tona u jednovremenom unosu.

Već 1975. godine urađen je Program razvoja proizvodnje i prerade voća. Iz SAD je uvezen sadni materijal sorte willamete, kategorije „superelita” i podignut matičnjak – rasadnik.

Do 1998. godine proizvedeno je oko osam miliona sadnica maline. U 1989. godini ostvarena je proizvodnja od 5.700 tona, uglavnom na području Zvornika i Bratunca.

Obnova proizvodnje

U poslijeratnom periodu počelo se s obnovom proizvodnje, ali bez organizovanog plana. Danas na različitim skupovima, u medijima, svako je sebi dao pravo da govori o obimu proizvodnje, o višestruko većoj otkupnoj cijeni od realne tržišne, da daje lažnu sliku o stabilnim cijenama za smrznute maline.

Pročitajte još...   Sezona malina u Željeznom Polju: Berači su otišli van BiH, a ovo bi mogla biti presudna godina

Priče bez stvarne analize, realnih mogućnosti i potreba dovele su do ubrzanog povećanja broja proizvođača i površina pod zasadima malina, uvođenja novih, tržišno nekonkurentnih sorti, nekontroliranog uvoza i korištenja sadnica neodgovarajućeg kvaliteta.

Zatim se dogodila 2017. godina s puno ozbiljnih problema. Otkupna cijena je umanjena za 40 do 50 odsto u odnosu na 2016. Rigorozno su podignuti uslovi kvaliteta, uvedeno je odgođeno i višefazno plaćanje i drugo.

Ovakvo stanje proizvelo je masovno nezadovoljstvo proizvođača malina, stvorene su velike zalihe, povećani troškovi, a smanjena dobit. Brojne inicijative na različitim nivoima nisu dale adekvatno rješenje, jer nisu bile bazirane na ozbiljnoj analizi i realnim mogućnostima razvoja.

Pravednija podjela

Radi sprečavanja pojave ovakvih situacija i pravednije podjele dobiti između proizvođača i vlasnika rashladno-skladišnih kapaciteta, za početak je potrebno donijeti veći broj odgovarajućih mjera.

  • Formirati zajednicu proizvođača i prerađivača voća namijenjenog izvozu na dobrovoljnoj osnovi, s detaljno definiranim pravima i obavezama, u obliku pravilnika.
  • U okviru zajednice formirati fond čija bi se sredstva osigurala putem članarine i dijelom iz budžetskih sredstava.
  • U okviru zajednice formirati elektronsku bazu podataka i popis:
Pročitajte još...   Uzgajivači tovne junadi zbog nekontrolisanog uvoza pred kolapsom

a) proizvodnih nasada, po vrstama, sortama i teritorijalnim jedinicama.

b) rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta.

c) kapaciteta rasadnika – matičnjaka.

  • Izraditi program tehničko-tehnološke i komercijalne optimizacije rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta.
  • U okviru VTKBiH formirati odjel za praćenje, analizu i procjenu ponude i potražnje voća i prerađevina na tržištu EU i Bliskog istoka. Takve podatke koristile bi članice zajednice za vlastite godišnje i dugoročne programe izvoza.
  • Realizacijom predloženih mjera stvorile bi se realne pretpostavke za stabilan i profitabilniji razvoj ovog sektora.

Autor: Sead Bećirović, prehrambeni tehnolog za voće i povrće

Shares
Slične objave
Agro oglasiAgro vijesti

Male radnje, velike priče

Agro vijesti

Uzgajivači ribe u RS se žale na nelegalan uvoz