Jedan od najvećih uzgajivača heljde na području Semberije je Ilija Tešanović Lazić (71), penzioner koji se više od deset godina uspješno bavi i pčelarstvom u brežuljkastom području Semberije, u Gornjem Dragaljevcu. Kaže da je heljdu počeo sijati prije četiri godine iz čiste znatiželje, piše avaz.
Dobra ispaša
Ove godine heljdu sam zasijao na površini od oko sedamdesetak dunuma. Heljdino brašno je izuzetno korisno za ljudsku ishranu, ali je heljda u fazi cvjetanja izuzetno dobra ispaša za pčele. Imam u pčelinjaku oko 65 košnica i moje pčele su ovih dana svakog prijepodneva na ispaši na ovim njivama koje su početkom jula, nakon skidanja pšenice, zasijane heljdom. Heljda „liječi“ i zemljište, potiskujući korov i čineći zemljište rastresitijim i pogodnijim za obradu, ističe Lazić.
Naglašava da se heljdino brašno miješa s pšeničnim u omjeru od 30 posto (heljda) naprema 70 posto te se od njega mogu pripremiti vrhunski kulinarski specijaliteti.
Med koji se dobije ispašom s polja zasijanih heljdom je izuzetnog kvaliteta. Heljda se, inače, sije u maju, ali, zavisno od vremenskih uslova, može se sijati i početkom jula. Tretira se kao krmno bilje. S ovih njiva očekujem prinos heljde od stotinu do 150 kilograma po dunumu. Dobio sam novo sjeme heljde iz Srbije koje daje znatno veći prinos i biljke izrastu i do dva metra. Med od heljde je blagog, aromatičnog ukusa i mirisa, naglašava Lazić.
Razne svrhe
Prema njegovim riječima, slama od heljde, nakon vršidbe, može se koristiti u različite svrhe. Stručnjaci kažu da se pljeva, koja ostane nakon vršidbe, može ubacivati u jastuke, kako bi se dobio „miran i zdrav san“. Tragom njegovih iskustava i saznanja već su krenuli i drugi mještani ovog semberskog sela sijući manje površine heljdom, možda i biljkom budućnosti.
Traži više sunca
Ilija kaže da heljda ima vegetativni period od tri mjeseca, da biljka zahtijeva više sunca nego vlage. Dobro uspijeva na siromašnijem i nekvalitetnijem zemljištu.
