Jedemo ono što Evropa neće | Agroportal.ba
Agro vijesti

Jedemo ono što Evropa neće

Farmeri u RS kažu da im je u interesu da proizvode dovoljno mesa za potrebe naših potrošača, ali da ih guši uvoz, zbog čega je na tržištu RS, primjera radi, svega 30 odsto domaće svinjetine, dok je ostatak iz drugih država.

Žale se domaći poljoprivrednici da se bore kako plasirati svoje proizvode do trgovina i mesnica zbog mesa iz uvoza, koje je jeftino. Dobar dio njih se, kako tvrde, odluči i ugasiti svoje farme jer ne uspijevaju biti konkurentni na tržištu.

U razgovoru za Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, ističe da se proizvođači svinjetine susreću s problemima u proizvodnji, što ih tjera na smanjenje kapaciteta.

Niko nije toliko bogat niti ima povrat nekih sredstava da može to da trpi, i samim tim prinuđen je da smanjuje proizvodnju. I mi u svinjarstvu smo, kao i u tovu junadi, bili prinuđeni da smanjujemo proizvodnju, jer ne možete ići u maksimalnu proizvodnju zato što možete propasti.

Po njegovim riječima, proizvođačima svinja u RS ostalo je samo 30 odsto ovdašnjeg tržišta, dok je 70 odsto uzeo uvoz.

Sve mi možemo proizvesti, ali katastrofalan je odnos koji je napravila bh. vlast sa EU.

On dodaje da proizvođačima ne bi bio problem da se bore sa EU kada bi i za njih vladala pravila kao u EU.

 Mi ćemo propasti, a dočekati ulazak nećemo i ostaćemo bez svoje proizvodnje. Ne možemo svoje meso da izvezemo, a iz EU sve može kod nas.

Zaštita domaće proizvodnje

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, od ključnog značaja je zaštititi domaću proizvodnju u smislu, kako je kao primjer naveo, ograničenja uvoza svinjetine i junetine.

To bi doprinijelo sigurno da za dvije-tri godine mi povećamo našu proizvodnju i da domaće tržište zadovoljimo sa barem 70 do 80 odsto ovog mesa. Šteta je, po našem mišljenju, da se najkvalitetnije kategorije mesa izvoze za Tursku i za treće zemlje, a da s druge strane uvozimo meso sumnjivog kvaliteta.

Ističe Marinković.

Pročitajte još...   Otkupna cijena pšenice ponovo enigma

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, smatra da domaća proizvodnja ima velike kapacitete, te da možemo da proizvodimo dovoljne količine mesa, ali da zbog uvoza loših jeftinih proizvoda nailazimo na apsurdne situacije.

Nama je konkurentno smrznuto meso koje se uvozi, a koje je pri tome staro, ne zna se ni koliko godina. But i krmenadle u Evropi se prodaju po cijeni između 15 i 20 evra, i oni jedu kvalitet, a mi jedemo ono što oni neće.

Naglašava Usorac.

Pročitajte još...   U Bijeljini ponovo buknula zaraza: Afrička kuga svinja na farmi sa 980 životinja

Poljoprivrednici u lošem položaju

I poljoprivrednici u FBiH, sudeći po njihovim riječima, nisu u boljem položaju. Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da proizvodnja kod nas trenutno nije dovoljna zato što se ljudima ne isplati da rade.

Mala je podrška države, mali su podsticaji. Sve što je uvozno puno je jeftinije nego ovo što mi proizvedemo. Za potrebe građana prije rata smo proizvodili 80 odsto, a uvozili 20 odsto, a danas, nebrigom države, malim izdvajanjima i uništavanjem, došli smo do ovog nivoa da uvozimo 92 odsto hrane koju konzumiraju naši građani.

Kaže Bićo.

Iz Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona smatraju da građani bez ikakve bojazni mogu pokloniti svoje povjerenje domaćim proizvodima i smatrati ih ravnopravnim uvoznim.

Na potrošaču je da se odluči. Zakonodavstvo u BiH, koje se odnosi na proizvodnju mesa, dosta je dobro usaglašeno sa evropskim normama, kontroliše se implementacija. Nemamo zabilježenih havarija u proizvodnji, niti trovanja. Potrošači se ponašaju inovativno i žele probati nove stvari i dobro je da imaju kvalitetne informacije o tome šta se uradilo na sigurnosti hrane.

Kaže Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača TK.

Izvor

0Shares
Slične objave
Agro vijesti

Na farmi u BiH: Kod 10.000 tovnih pilića pronađena salmonela

Agro vijesti

Isplaćene sve obaveze iz 2023.godine prema poljoprivrednicima