Pero Nikolić, vlasnik je jedinog rasadnika paulovnije u Suvom Polju, a njegove sadnice posađene su i sade se u svim krajevima širom Republike Srpske i BiH, piše infobijeljina.com
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Foto: InfoBijeljina
Rasadnik postoji četiri godine, a Pero Nikolić, jedan je od lidera u prodaji, promovisanju i širenju brzorastućeg drveta paulovnije u BiH i od njega svi zainteresovani mogu da kupe kvalitetan in vitro sadni materijal sa garancijom.
Pojavilo se dosta prodavaca koji prodaju sadni materijal „na divlje“ i koji je proizveden iz sjemena, tvrdi Nikolić i ističe da ti prodavci kupce dovode u zabludu, jer takav sadni materijal ne može opravdati uloženu investiciju za plantažu paulovnije.
Ideja o proizvodnji kvalitetne rasade paulovnije rodila se kada sam na putovanju za Mađarsku, u Subotici, zapazio plantažu čudnih i neobičnih biljaka sa ogromnim listovima. Kada sam ušao u Mađarsku i tamo sam vidio iste plantaže. Raspitao sam se i saznao da je u pitanju kinesko brzorastuće drvo paulovnija. Tako je sve počelo, kaže Nikolić.
Ističe da je jedina sigurna proizvodnja paulovnije iz sadnog materijala koji je dobijen in vitro tehnologijom.
Rasadnik “Planto” iz Velike Plane je, u saradnji sa Institutom iz Čačka, proizveo hibrid paulovnije i to su hibridne sadnice koji mi koristimo. Sa rasadnikom “Planto” imamo uspješnu dugogodišnju saradnju, kaže Nikolić.
Kako kaže, in vitro tehnologijom biljke se kloniraju, tj. sve imaju iste nasljedne osobine, što podrazumijeva – prava stabljika i brz rast. In vitro proizvodnjom biljke se oslobađaju od virusa i na taj način se dobija zdravo stablo.
Biljke proizvedene in vitro metodom nisu genetski modifikovani organizmi, tvrdi Nikolić i ističe da je sadnja paulovnije sadnim materijalom koji je dobijen iz sjemena besmislena, a u mnogim zemljama i zabranjena, jer su to, uglavnom, invazione vrste koje mogu da ugroze domaću floru.
Takve sadnice ne rastu pravo, a pogodne su za amatersko sađenje paulovnije, kao ukrasne i medonosne biljke, kaže Pero Nikolić.
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Foto: InfoBijeljina
Dekorativna sadnica
Ističe da je paulovnija dekorativno drvo i da može da naraste i do 20 metara u visinu, pa i više. Za visokokvalitetno drvo zrelost dostiže u osmoj godini. Poređenja radi, topola postiže zrelost nakon 15 do 20 godina, hrast nakon 30 do 40 godina, a bor nakon 70 do 75 godina. Paulovnija ima široku krošnju koja ljeti stvara duboku hladovinu. Ima vrlo uzak i dubok korijen, pa ne predstavlja problem sadnje uz kuće ili terase.
Korijen je brzorastući, pa može razviti nove stabiljke na mjestu posječenog drveta. Listovi su vrlo veliki do 75 cm širine, srcolikog su oblika, sa gornje strane dlakavi i zelene boje. U jesen opadaju dosta rano, odjednom i u vrlo kratkom roku, pa je olakšano i njihovo uklanjanje u podnožju stable, objašnjava Nikolić.
Paulovnija raste i do pet puta brže od ostalih drvenastih biljaka iskorištenost je velika. Laka je za obradu i smatra se kvalitetnim tehničkim drvetom. Nije je potrebno sušiti u sušari, jer se za 30 dana osuši na prirodnoj temperaturi. Daska od ovoga drveta je lagana, ali čvrsta i ne puca ni nakon dugog stajanja.
Nikolić ističe da paulovnija nije previše zahtjevna kada je riječ o vrsti tla, ali je neophodno da zemljište nije močvarno, glinasto i kiselo. Prema njegovim riječima, drvo paulovnije pogodno je za pošumljavanje goleti, a dobro je da se sadi na kritičnim područjima gdje su česti odroni i klizišta, jer joj korijen ide u dubinu i do 15 metara.
Sadnja paulovnije je značajna za pojaseve u kojima duvaju jaki vjetrovi, odlična je za parkove jer ima prekrasne ljubičaste cvjetove bogate nektarom, zbog čega su jako interesantni pčelama, istakao je Nikolić.
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Mnogostruka upotreba
Navodeći da paulovnija ima široku primjenu u drvnoj idustriji, Nikolić kaže se ovo drvo koristi za izradu krovnih konstrukcija, namještaja, buradi, čamaca i drugih drvnih sortimenata, a s obzirom da je veoma akustična koristi se i za izradu muzičkih instrumenata. Paulovnija ima ogromnu lisnu površinu i samim tim upija više svjetlosti i ima izrazitu sposobnost pretvaranja ugljen-dioskida u vodu i biljne šećere kroz proces fotosinteze, čime se ubrzava rast. U prvoj godini sadnica može da poraste i do pet metara. U dobrim uslovima, stablo će dostići i do 20 metara visine i 42 centimetra obima debla. Cvijet paulovnije koristi se u kozmetici i farmaciji, a izuzetno je medonosan i doprinosi razvoju pčelarstva. Paulovniju mogu da koriste i fabrike za proizvodnju peleta, rafinerije koje se bave proizvodnjom etanola, kao i poljoprivredne farme – za proizvodnju silaže.
U BiH za sada nema nikakve prerade paulovnije, jer je najstariji zasad star samo tri godine. Kada je riječ o ukupnim zasadima paulovnije u BiH, od kada radim ovaj posao, zasađeno je više od 150 hektara pod paulovnijom. Imamo zasade po kompletnoj BiH, od Trebinja do Livna i od Banjaluke do Semberije.
Postoje tri različite vrste distribucije, prodaje sadnica – jednogodišnje sadnice i martovske – polugodišnje sadnice su po osam maraka, dok majske- tromjesečne sadnice koštaju šest KM. Cijena kubika paulovnije, kaže Nikolić, na svjetskom tržištu kreće se od 300 do 800 dolara.
Uzmimo da je to u našim uslovima 100 evra po jednom stablu. Na jedan hektar sadi se otprilike 700 stabala, što znači da je zarada samo sa te površine oko 70.000 evra. Računicu potkrepljuje činjenica da se Kinezi biznisom sa paulovnijom bave više od 1.000 godina.
Kada je u pitanju distribucija, Nikolić distribuciju vrši uglavnom u BiH, mada je ostvario kontakte i sa klijentima iz Hrvatske, Makedonije i Slovenije.
Što se tiče saradnje sa nekim kompanijama, rano govoriti o tome, jer su svi zasadi jako mladi. U trećoj su godini rasta. U neko dogledno vrijeme ostvarićemo kontakte sa nekim poznatim kompanijama koje se bave preradom drveta, ističe Nikolić i smatra da niko od nadležnih institucija, poput resornog ministarstva poljoprivrede, šumskih gazdinstava, nije prepoznao dobre osobine paulovnije.
Nikolić planira da poveća proizvodnju sadnica paulovnije i ima dobru volju da edukuje sve zainteresovane za sadnju ovog brzorastućeg drveta.
U skorije vrijeme bi trebalo da sa svojim klijentima osnujem udruženje za uzgoj brzorastućeg drveta paulovnije, kako bismo ga što lakše i brže plasirali na tržište kada za to dođe vrijeme, odnosno kada već posađeni zasadi prispiju za sječu, rekao je Nikolić.
Planira da se fokusira na proizvodnju biomase za pelet, kao i kvalitetne daske za drvnu industriju.
U RS već postoje opštine čije se gradske toplane ne zagrijavaju mazutom i ugljem. Za proizvodnju energije te toplane sada koriste pelet, tj. prešle su na ekološko zagrijavanje. Brzorastuće šume će u ekološkom zagrijavanju imati veliki doprinos, jer, podsjetimo, da se sa jednim hektarom paulovnije može proizvesti oko 100 tona biomase godišnje, rekao je Pero Nikolić.
Izvor: Infobijeljina.com
