Cilj svakog farmera je jeftinija proizvodnja krme zbog čega moramo stvoriti uslove da nam travnjaci daju maksimalne prinose i što duže traju.
Rokovi za sjetvu
To se odnosi na zasijane trave, travno – djetelinske smjese i djeteline. Juli je mjesec skidanja ozimih žita kada parcele ostaju slobodne najčešće do proljeća.
Nakon što žitarice napuste površine imamo dovoljno vremena da kvalitetno pripremimo zemljište za sjetvu trava, djetelina ili djetelinsko travnih smjesa. Od sredine avgusta do sredine septembra vrijeme je za sjetvu DTS-a. A sjetva trava kao monokultura je moguća do kraja prve dekade oktobra.
Priprema zemljišta
Pravilna priprema zemljišta za sjetvu je vrlo važna. Jer u početku treba izbjeći neke greške koje mogu dovesti do skraćenja roka korištenja i prijevremenog preoravanja. Pri čemu se na farmi povećavaju troškovi. Kod odabira parcela moramo poznavati stanje vodno-vazdušnog režima parcela. Te odabrati parcele u koje se može u proljeće ući i obaviti važne agrotehničke mjere koje obezbeđuju visoke prinose kvalitetne krme. To znači da nam sijani travnjaci odnosno krmne kulture moraju doći na dobra oranična zemljišta. Te im treba dati važnost, jednako kao drugim kulturama.
Sjetva trava i djetelina se može obavljati tokom cijelog vegetacionog perioda ako se na raspolaganju imaju dovoljne količine vode. U našim agroekološkim uslovima moguće je zasnivanje. Ako nema navodnjavanja u dva roka sjetve: u proljeće (kraj marta početak aprila) I u ranom jesenjem roku (sredina avgusta do početka oktobra).
Bokorenje trava
Sjetvom u jesenjem roku omogućava se bokorenje trava u toku jeseni, a u proljeće se postiže normalan prinos. Trave i djeteline se razvijaju u periodu relativno nižih temperatura sa smanjenom konkurencijom korova što utiče na bolji razvoj biljaka, pripremu za prezimljavanje i normalan razvoj u narednoj godini uz maksimalan prinos i kvalitet krme.
Treba izbjegavati kasnu jesenju sjetvu (sredina do kraja oktobra) zbog oštrih ziimskih uslova kada može doći do izmrzavanja i propadanja biljaka.
Kao i kod većine višegodišnjih usjeva, tako i kod zasnivanja travnjaka, potrebno je obaviti đubrenje pri zasnivanju i u godinama korištenja. Pri zasnivanju se koriste organska i mineralna đubriva. Količine hraniva koja se daju đubrenjem u zasnivanju zavise od stanja zemljišta zbog čega bi bilo potrebno obavezno uraditi hemijsku analizu zemljišta, na bazi koje se normiraju đubriva u zavisnosti od vrste trava i visine prinosa koji želimo postići. Orijentaciono u zasnivanju treba primjeniti 80-120 kg N: 80-120 kg/ha P2O5: 80-120 kg/ha K2O.
Dodatna priprema
Parcele za sjetvu treba dobro pripremiti, ostaviti da se neko vrijeme slegnu, jer se radi o sitnom sjemenu koje se sije na dubinu do 2 cm i dubljom sjetvom u svježe pripremljeno zemljište može doći do izostanka nicanja. Nakon sjetve obavezno valjanje.
Preporuka nekih smjesa:
Smjese za nizijska područja
1. Smjesa za kvalitetna-neutralna do blago kisela zemljišta
- a) Ježevica 9, bezosni vlasen 10 i lucerka 10 kg/ha sjemena
- b) Ježevica 10, bezosni vlasen 8, lucerka 6 i smiljkita 4 kg/ha sjemena
- Smjese za jače kisela i umjereno vlažna zemljišta
- a) Ježevica 8, livadski viuk 7, bezosni vlasen 7 i smiljkita 7 kg/ha sjemena.
- b) Ježevica 10, livadski viuk 12, bezosni vlasen 10 kg/ha sjemena
Smjese za brdska područja
1. Smjese za plodnija, dublja, umjereno vlažna srednje đubrena zemljišta
- a) Ježevica 15, mačiji rep 10, smiljkita 7 kg/ha sjemena
- b) Crvena djetelina 15, italijanski ljulj 10 kg/ha sjemena
- c) Smiljkita 10, ježevica 10 kg/ha sjemena
2. Smjese za kisela zemljišta u brdskom području
- a) Ježevica 12, mačiji repak 8, smiljkita 7 kg/ha sjemena
- b) Livadski viuk 18 i smiljkita 12 kg/ha sjemena
Nakon nicanja trava i DTS-a u jesen nisu potrebne mjere njege izuzev da se onemogući paša ili kosidba zbog procesa kaljenja i pripreme biljaka za prezimljavanje.
