Kiša i snijeg proteklih dana povećali su zalihu zimske vlage u zemljištu, što se povoljno odrazilo na posijana strna žita. Imaju dobre uslove za klijanje, nicanje, kao i za dalji rast i razvoj. Neravnomjerno nicanje neće se odraziti na prinos. Ratari moraju obratiti pažnju na zaštitu usjeva od insekata i glodara.
Na istoj njivi, pšenica u različitim fazama – od sjemena koje tek pušta klicu do hljebnog žita koje je razvilo tri lista. Nedostatak vlage u zemljištu izazvao je neravnomjeran rast. Kiša i snijeg u zadnjih deset dana, poboljšali su situaciju.
– Na ovoj parceli više od mjesec dana kako je posijana tek od ovih kiša sad počinje da buja da raste. U svakom slučaju izvuče se – priča Mile Perković iz Kojčinovaca kod Bijeljine.
Ratari koji su na zemljištu boljeg kvaliteta zasijali pšenicu ranije i primijenili sve agrotehničke mjere zadovoljni su stanjem usjeva.
– Sve zavisi kako je ko spremio njivu i zavisi kako je ko imao mogućnosti. Sve što je kako da kažem sitnija zemlja i otišla u vlagu šuma, a ono koje je otišlo u busiju u suvo patnja živa. Sve to ima svoje, alI nadamo se na kraju dobrom pa ćemo vidjet šta će bitI – rekao je Sreten Ivanović iz Amajlija kod Bijeljine.
Osamdeset pet odsto površina pod pšenicom u Semberiji zasijano je od 1. do 15 oktobra. Tamo gdje nije bilo vlage sjeme je ostalo kao u vreći.
– Padavine u obliku kiše i u obliku snijega trebalo bi da doprinesu do toga da dođe i do nicanja i tog sjemena koje je ostalo u suvom dijelu zemljišta. Do sada se neravnomjerno nicanje nije odražavala negativno na prinos strnih žita – poručio je Stanko Tadić, diplomirani inženjer poljoprivrede.
Na PD “Semberija” pšenica koja je zasijana ranije u dobrom je stanju kao i uljana repica čija je sjetva obavljena u optimalnom roku.
– Јedino imamo pojavu uskolisnih i širokolisnih korova, širokolisne korove nadamo se da će suzbiti niske temperature dok ćemo što se tiče uskolisnih korova morati odraditi hemijske tretmane – rekao je Dražen Јović iz PD “Semberija.
Tretmani će biti neophodni i radi blagovremenog suzbijanja lisnih vaši i cikada koji su prenosioci virusa kržljavosti pšenice .
Usjeve je neophodno zaštititi i od poljskih miševa i voluharica . Prag štetnosti za poljskog miša je od 10 do 50 aktivnih rupa po hektaru, a za poljsku voluharicu od 10 do 500 aktivnih rupa po hektaru.
(rtrs.tv)
