Svaku košnicu gleda kao mali grad | Agroportal.ba
Agro vijesti

Svaku košnicu gleda kao mali grad

košnicu

Ljubiša Stakić (40) iz Prijedora je među malobrojnim pčelarima koji su registrovali svoje pčelinjake te puni 18 godina radnog staža u ovoj djelatnosti.

košnicu

Priča da je za većinu ljudi pčelarstvo hobi i dodatni izvor zarade, ali da je njemu stalni posao zbog kojeg uplaćuje poreze i doprinose.

Posmatrao djeda

Kaže da je kao dječak posmatrao djeda koji se bavio pčelarstvom. Nije slutio da će se on time ozbiljno baviti kada odraste.

Djed je tridesetih godina prošlog vijeka postavio pčelinjak u selu Marićka kod Prijedora, onda je moj otac naslijedio to od njega. Ja sam išao u srednju trgovačku školu. Vjerovao sam da ću raditi kao trgovac. Kada sam završio školovanje nije bilo posla u struci i počeo sam da pomažem ocu. Vremenom sam i sam počeo to da radim. Sada imam 120 košnica u selima Marićka i Busnovi.

Dodaje da med, propolis i ostale pčelinje proizvode godinama prodaje na kućnom pragu, ali i na gradskoj tržnici. Iako ni danas nije lako na hladnoći satima stajati uz pijačni štand, Ljubiša kaže da su počeci bili mnogo teži.

Trebalo je vremena da steknem povjerenje mušterija. U početku su ljudi prolazili kraj mene i mislili vidi neki klinac prodaje med, ali vremenom počeli su kupovati od mene.

košnicu

Navodi da za njega nema neradnih dana i praznika jer posla u pčelinjaku uvijek ima.

Ja gledam svaku košnicu kao jedan mali grad i svakoj prilazim kao da samo nju imam. Tek kada je otvorim vidim šta treba da radim. Nikada nije isto, jedan dan nekoj možda treba rešetka, a drugoj ne treba, jer se nije razvila. Nije teško, ali bitno je iskustvo, jer onda pčelar zna šta da radi čim otvori košnicu.

Dobra godina za pčelare

Dodaje da zbog promjena klime pčelari više ne znaju šta da rade po datumima, već moraju redovno otvarati košnice i gledati šta treba pčelama. Ističe da  je ova godina bila dobra za pčelare.

Imao sam 15 kilograma bagremovog meda po košnici. Livade je bilo manje oko šest, sedam kila, ali za razliku od prošle dvije godine, ovo je super.

Ističe da pčelarstvo voli i da je to bio dobar izbor u njegovom životu. Međutim, razočaran je nedovoljnom podrškom nadležnih.

Smatram da je pčelarstvo lijepo zanimanje od kojeg se može živjeti, ali nisam zadovoljan što registrovani pčelari imaju ista prava i podsticaje kao i oni koji nisu registrovani.

Navodi da od Ministarstva poljoprivrede dobija četiri marke podsticaja po košnici, a od grada Prijedora tek dvije marke, dok u pojedinim lokalnim zajednicama oni iznose i po 15 KM.

Pročitajte još...   Višković: Želimo rasterećenje privrede

Pročitajte još: Promjene klimatskih uslova i hemikalije ugrozile pčelarstvo

Naglašava da nadležni moraju obratiti pažnju na pčele zbog njihovog značaja za poljoprivredu i ljude.

Ljudi nisu svesni koliko pčele doprinose malinarstvu i koliko svojim oprašivanjem donose više plodova. Čak uništavaju pčele kada pršću komarce, ali i poljoprivrednici pršću voće u cvijetu i uništavaju i moje pčele i svoje voće, jer neće biti pčela koje će ga oprašivati.

Stakić je član Udruženja „Prva pčela“ iz Prijedora koje okuplja oko 60 pčelara, ali osim njega, samo je još jedan registrovao pčelinjak.

Pročitajte još...   Skoro 80% hrane koju pojedemo dolazi iz uvoza

Proizvodi i pčelinji otrov

Stakić je ove godine počeo da proizvodi i pčelinji  otrov.

Pčelinji otrov se koristi u farmaciji za kreme protiv starenja, jer taj otrov iritira kožu i podstiče cirkulaciju i samim tim daje joj vitalnost. Za prikupljanje otrova potrebno je mnogo pčela i to se veoma sporo i teško prikuplja.

Dodaje da kilogram otrova košta 50.000 KM, te može se prodati za tržište Hrvatske i inostranstva.

Izvor: Srpskainfo.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Očekivani prinos kukuruza devet do 12 tona po hektaru

Agro vijesti

Crveno meso iz BiH neće još na evropsku trpezu