Kupujmo domaće ostaje samo kao parola, navike trebamo mijenjati ali u određenim sektorima i sagledati realnost. Uvoz voća i povrća u BiH povećan je u prvoj polovini ove godine u odnosu na isti period prošle godine. Najviše smo uvozili krompir, paradajz, banane, limun i jabuku. S druge strane, ukupnu vrijednost izvoza drži tek nekoliko domaćih proizvoda.
Statistika poražavajuća
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore, proteklih godina u porastu su i uvoz i izvoz voća i povrća u BiH, ali je i dalje ogromna pokrivenost uvoza izvozom.
U BiH je prošle godine od početka januara do kraja juna uvezeno više od 153,5 miliona kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 148,5 miliona KM. Međutim, ove godine uvezli smo voća i povrća više za 16,7 miliona KM, ukupno 163 miliona kilograma u vrijednosti od 165,2 miliona KM.
Već godinama BiH, kao i druge zemlje iz naše regije, najviše uvozi banane i voće iz porodice citrusa. Tako smo i u prvih šest mjeseci ove godine uvezli više od 27,5 miliona kilograma svježe ili suve banane u vrijednosti od 33 miliona KM. Zemlje iz kojih tradicionalno najviše uvozimo banane su Slovenija, Ekvador, Holandija, Hrvatska, Italija, Crna Gora i Kostarika.
Agrume, svježe ili suve, i ove godine najviše smo uvozili iz Turske, Grčke, Italije i Španije. Ukupna vrijednost ovih voćki koje su stigle u našu zemlju je veća od 21,6 miliona KM.
Kada je riječ o povrću, najviše smo uvezli svježeg ili rashlađenog krompira u vrijednosti 16 miliona KM, i to najviše iz Holandije, Srbije, Njemačke, Belgije i Hrvatske. Potom smo uvezli paradajza u vrijednosti 12,2 miliona KM iz Turske, Albanije, Italije, Makednije i Slovenije.
U prvih šest mjeseci 2019. uvezli smo i velike količine jabuka i krušaka, više od 24 miliona kilograma u vrijednosti od 11,9 miliona KM. Ovo voće smo u najvećim količinama uvezli iz Poljske, Italije i Belgije.
Izvozimo maline, krompir…
Dok je Hrvatska jedna od zemalja iz kojih uvozimo najviše krompira, ali i drugog voća i povrća, u isto vrijeme našim susjedima izvozimo najviše krompira. U prvoj polovini ove godine ukupno smo izvezli 1,7 miliona kilograma krompira u vrijednosti od 1,8 miliona KM.
I pored brojnih problema malinara, u prvoj polovini ove godine izvezli smo malina u vrijednosti 32,2 miliona KM. Gotovo jednako kao u prvih šest mjeseci prošle godine koja je bila rekordna po izvozu malina. Međutim, ne nadaju se poljoprivrednici istom rezultatu do kraja 2019. godine.
Pola malinjaka je uništeno. Puno manje će biti i otkupa, tako da se nema šta ni izvesti. Međutim, istina je da je ove godine puno bolja cijena u otkupu malina pa je pitanje da li će ljudi vraćati malinjake. U ovoj državi ništa nije sigurno, a svima je poznato koliko vlasti ne brinu za svoju proizvodnju i poljoprivredu. Izdvaja se vrlo malo sredstava za podsticaje u poljoprivredi. Tako da naš poljoprivrednik ne može biti konkurentan ni sam sebi. A kamoli nekome iz Hrvatske koja godišnje izdvaja milijardu maraka za podršku poljoprivredi, ima pristup evropskim fondovima… Još oni koji izvoze u Hrvatskoj imaju dodatne podsticaje. A kod nas nema ničega! Samo namet za nametom! Kazao nam je predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.
Nije sve tako crno
Pozitivno je ipak što se i dalje nastavlja dobar trend izvoza jabuka i krušaka kojih smo u prvih šest mjeseci 2019. izvezli u vrijednosti 14,7 miliona KM, od čega gotovo 14 miliona KM u Rusiju.
Izvezli smo i 903 kilograma marelica, trešanja i višanja, 605.719 kilograma salate, 469.876 kilograma kupusa i karfiola, 64.025 kilograma luka, bijelog luka i poriluka, 23.845 kilograma krastavaca… Ukupno, BiH je u prvih šest mjeseci ove godine izvezla više od 30 miliona kilograma voća i povrća u vrijednosti 66,5 miliona KM, što je više u odnosu na isti period prošle godine kada smo izvezli 60,3 miliona KM voća i povrća.
Zaštita potrošača
U poređenju s odnosom ukupne količine i vrijednosti, BiH velike količine voća i povrća nabavlja po veoma niskim cijenama. Zbog čega su aktivisti za zaštitu potrošača zabrinuti za kvalitet takvih proizvoda.
Inače, voće i povrće koje dolazi u BiH, iz susjednih zemalja ili dalekih krajeva, mora imati certifikat nadležnih službi u kojem su jasno naznačeni ispravnost i kvalitet proizvoda. Bez tog certifikata nema carinjenja robe, a time ni uvoza.
Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH pojašnjavaju nam kako entitetske inspekcijske službe brinu o zdravstvenoj ispravnosti uvezenog voća i povrća. Inspektori provjeravaju da li svaka pošiljka voća i povrća koja se uvozi ima potrebnu dokumentaciju te vrše organoleptički pregled pošiljke. Odnosno provjeravaju li izgled, miris, boju i deklaraciju proizvoda. Pored toga uzimaju uzorke za laboratorijske analize na principu procjene rizika.
Kvalitet proizvoda
S obzirom na to da kontrola svih proizvoda koji se uvoze u BiH ovisi o inspekcijskim organima FBiH, RS-a i Distrikta Brčko. Od ključne važnosti za ispravnost hrane na domaćem tržištu jeste da svi kontrolni organi prilikom pregleda pošiljki hrane postupaju jednoobrazno i na istim principima.
Iz Inspektorata RS-a pojašnjavaju nam kako najveći rizik kod uvoza voća i povrća predstavljaju nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i toksičnih metala.
Upotreba pesticida nije zabranjena. Te se oni koriste u proizvodnji većine vrsta voća i povrća. S tim da se moraju koristiti dozvoljena sredstva, u dozvoljenim koncentracijama i poštivati karenca. Odnosno vrijeme koje treba da protekne od tretmana do upotrebe proizvoda. Naglašavaju inspektori iz RS-a te dodaju.
Prema podacima za šest mjeseci ove godine, prilikom uvoza hrane biljnog porijekla preko graničnih prijelaza u RS-u, za potrebe laboratorijskog ispitivanja nadležna inspekcija uzela je 731 uzorak voća i povrća. Laboratorijskim analizama obuhvaćeno je ispitivanje ostataka više od 150 pesticida. A u samo pet slučajeva konstatovano je prisustvo jedne aktivne materije iznad maksimalno dozvoljenih količina.
Na osnovu rezultata analiza, kod pet pošiljki voća u RS-u utvrđeno je povećano prisustvo pesticida iznad propisanih vrijednosti. Riječ je o tri pošiljke mandarina porijeklom iz Turske u količini od 35.650 kilograma. Te dvije pošiljke jagoda porijeklom iz Grčke u količini od 6.560 kilograma.
Također, inspektori RS-a vratili su i jednu pošiljku citrusa iz Italije jer nije imala fitosanitarni certifikat zemlje porijekla/izvoznice.
Pojačane kontrole pri uvozu
U sinergiji Federalne uprave za inspekcijeke poslove i inspekcije RS-a, Agencija za sigurnost hrane BiH donijela je višegodišnji program kontrole ostataka pesticida u hrani biljnog i životinjskog porijekla. Koji će se provoditi kroz monitoring kontrole na čitavoj teritoriji BiH.
U pojačanim prekograničnim kontrolama robe u ovoj godini, do današnjeg dana izvršeno je 141 uzimanje uzoraka. I to za povrće 38 uzoraka i voće 103 uzorka. Dosad nismo imali sporne pošiljke u prekograničnoj kontroli sezonskog voća i povrća pri uvozu na teritoriji FBiH. Niti smo imali privremenih zabrana u prekograničnoj kontroli ove robe. Kazali su nam iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Rad inspektora na granici, stručna procjena rizika i pravovremeno identifikovanje potencijalnih nepravilnosti najvažniji su faktori koji za krajnji cilj imaju zaštitu zdravlja potrošača.
Međutim, dok BiH brine o tome da li voće i povrće koje se uvozi u našu zemlju zadovoljava fitosanitarne uslove zemlje porijekla, i dalje čekamo usvajanje pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće. Koji bi zaštitio domaće potrošače i proizvođače.
Izvor: Klix
