Lišće hrastovih stabala na širokom području Potkozarja je spaljeno djelovanjem mrežaste stjenice i pepelnice, što za posljedicu ima prijevremeno otpadanje žira.
Takođe se na ovaj način presijeca lanac reprodukcije i bitno slabi ova biljna vrsta. To je za Srpskainfo konstatovao Zoran Stanivuković, profesor Šumarskog fakulteta u Banjaluci rekavši da je mrežasta stjenica nedavno naselila i ovo područje uzrokujući velike probleme u šumarstvu.
Na sušenje lista ukazuju mještani gradiških sela, naročito u podgradačkom, turjačkom i grbavačkom kraju, gdje ima najviše hrastovih šuma. Miroslav Kurta iz Čatrnje, čije imanje je okruženo hrastovima, kaže da je sušenje lista ovih stabala poprimilo široke razmjere.
Na lišću je mnogo insekata koji su meni nepoznati. Oni masovno sišu sokove lišća, lete svuda i ostavljaju pustoš. Svaka grana hrasta je spaljena, a lišće odavno otpada. Niko od stručnjaka se ne oglašava, ne obavješatava stanovništvo o čemu se radi. Takođe su se pojavile bube, manje od komaraca, koje napadaju ljude.
Stručnjaci smatraju da se radi o dvije vrste stjenica, hrastovoj, koja napada hrast, i drugoj, takozvanoj plataninoj stjenici, koja napada ljude. Obje su sve rasprostranjenije i agresivnije.
Hrastova mrežasta stjenica može se smatrati stranom vrstom na području BiH. Smatramo da je štetnik raširen na ovom području i da dolazi iz susjedne Hrvatske počev od 2013. godine, kada je prvi put registrovan u ovoj državi, navedeno je u studiji o mrežastoj hrastovoj stenici koju su sačinili Mirza Dautbašić, Kenan Zahirović, Osman Mujezinović i Josip Margaletić, stručnjaci iz Sarajeva.
Može se pretpostaviti da je štetnik prisutan na cijelom području zapadne i sjeverne BiH, ali za to su potrebne dodatne potvrde. Štete od hrastove mrežaste stjenice manifestuju se u sušenju i preranom opadanju listova. Štete se takođe ogledaju u smanjenju intenziteta fotosinteze napadnutih listova, što ukazuje na pojačan stres biljaka.
Pogoršanje zdravstvenog stanja
Istaknuto je u navedenoj studiji uz pretpostavku da će ova nova vrsta nametnika imati značajan uticaj na pogoršanje zdravstvenog stanja hrasta.
U Šumskom gazdinstvu “Gradiška” potvrdili su da se lišće hrasta ubrzano suši, pripisujući to hrastovoj stjenici ali i pepelnici.
Šumski čuvari su prijevremeno sušenje i otpadanje hrastovog lista primjetili u posljednje dvije sedmice. Za sada nema opasnosti od sušenja ovih stabala, mada je izvjesno da su ona napadom hrastove stjenice ili pepelnice oslabljena. Ukoliko bi se to uzastopno ponavljalo nekoliko godina, tada bi moglo doći do sušenja hrastovih šuma.
Kazao nam je Milan Sredojević, direktor ŠG “Gradiška”.
On podsjeća da je Istraživačko-razvojno-projektni centar “Šuma RS” na nekoliko kontrolnih tačaka krajem juna utvrdio da nema biljnih bolesti. Sada će JP “Šume Srpske” ponovo uzeti uzorke i utvrditi o kojem napasniku se radi, mrežastoj stjenici, plamenjači ili nekom drugom oboljenju.
Direktor ŠG “Gradiška” naglašava da gradiški šumari, koji gazduju na području nekoliko potkozarskih opština u saradnji sa Šumarskim fakultetom iz Banjaluke i drugim ustanovama nastoje detaljno utvrditi razmjere područja na kojem je hrast ugrožen te tražiti način suzbijanja bolesti. Obeshrabrujuće je, smatra Sredojević, što za sada ne postoji efikasno hemijsko sredstvo za suzbijanje mrežaste hrastove stjenice, koje su na područje Srbije i Hrvatske, preko Italije i Turske, dospjele iz Severne Amerike, ukoliko se kod nas utvrdi njeno prisustvo širih razmjera.
Sredojević kaže da stjenicama odgovaraju sadašnji vremenski uslovi i nemaju nikakvog prirodnog neprijatelja koji bi pomogao u borbi protiv njih pa ne čudi da su se raširile. Hrastove stjenice su biljojedi, hrane se biljnim sokovima.
Krošnje hrastova već ljeti intenzivno žute od sisanja sjevernoameričke mrežaste stjenice. Riječ je o malom kukcu, nametniku koji je jako poznat šumarima. I ako primarno napada hrastov list, iz kojeg izvlači sokove, lako će se udomaćiti i na nekoj drugoj vrsti drveta.
Otkriveno je da ovi kukci, osim hrasta lužnjaka, vole i kupine, kurik, grab i brest, te zeljaste biljke, pa se lako može zaključiti kako ih je posvuda. Procjenjuje se da će, zato, njegova prisutnost i dalje rasti te će osvajati nova područja, jer za sada, osim hemijskih preparata, pokazuju veliku otpornost na klimatske promjene. Budući da je lagana, hrastovu mrežastu stjenicu lako nosi i vjetar, pa će završiti na području koje inače nije njeno omiljeno stanište, a lako će s lista pasti i na prolaznike.
Panika
Građani se žale da im se stjenice lijepe na kožu i kosu, hodaju im po odjeći, bodu i sisaju krv.
Sitni, gotovo nevidljivi insekti sišu krv, a od uboda ostaje crvenilo, javljaju se otekline, svrbež. Zaista je neugodno.
Požalila se Stanojka Vidović iz Gradiške.
Izvor: SrpskaInfo
