Pored zabrane uvoza junadi i svježeg junećeg mesa, treba uvesti i zabranu smrznute junetine, zbog zloupotrebe odmrzavanja i prodavanja ovog mesa kao svježeg.
S druge strane, kako kaže predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić, dvije kategorije moraju biti izuzete od zabrane uvoza.
To su telad, jer bez uvoza ne bismo mogli da obnovimo grla koja se tove. Naime, farme kod nas nemaju tu telad, koju uglavnom uvozimo iz Poljske, Rumunije, Ukrajine. Druga kategorija je smrznuto goveđe maso, koje se kod nas koristi u preradi. Kad bi se zabranio njegov uvoz, naša prerađivačka industrija bi potpuno stala poslije sedam dana, jer nemamo tu vrstu sirovine.
Naglašava da je za BiH osnovni problem uvoz goveda i svježeg i smrznutog junećeg mesa.
A u BiH je lane uvezeno živih životinja u vrijednosti od 66,8 miliona KM, od čega 49,8 miliona KM govda. U pomenutom periodu, uvezli smo i 29.700 tona svježeg goveđeg mesa u vrijednosti 164,2 miliona, te 2.100 tona smrznutog goveđeg mesa u vrijednosti 15,8 miliona KM.
Nedavno su se pobunili i farmeri iz BiH koji su uzgojili desetine hiljada bikova, a koje sada nemaju kome da prodaju, tražeći od nadležnih institucija da hitno privremeno zabrane uvoza u BiH žive stoke i svježeg junećeg mesa.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, poručio je da su sa entitetskim ministrima poljoprivrede dogovorene ključne aktivnosti na rješavanju ovog problema, koje će, kako je naglasio, uskoro biti sprovedene u djelo.
Zabrana uvoza određenih proizvoda
S druge strane, Vasić kaže da SSP predviđa mogućnost da se, u slučaju ugroženosti neke proizvodnje, može uvesti zabrana uvoza određenih proizvoda.
Sporazum sa Turskom o izvozu iz BiH u ovu državu 15.000 tona junećeg mesa zapao je u problem, odnosno, nije realizovan. Računajući na ovaj sporazum, naši farmeri su utovili veliki broj junadi, koju sad ne mogu da prodaju, pa su na gubitku, a država, koja stoji iza ovog sporazuma, mora da da ispravi svoju grešku.
Prema njegovim riječima, u MSTEO su, da bi riješili problem, dogovorili sa Turskom 3.000 tona interventnog izvoza, mimo sporazuma.
Predstavnici njihovih firmi su trebali da dođu ovamo i utanače neophodne detalje, ali to ide dosta sporo. Zbog toga je i uslijedio pritisak primarnih proizvođača. A s obzirom na to da je ugrožena domaća proizvodnja, stvoreni su preduslovi da privremeno može da se uvede mjera zabrane uvoza junećeg mesa i junadi iz EU.
Objašnjava da bi se i BiH trebala ugledati na mnoge države u regionu, koje uvode sezonske mjere zaštite domaće proizvodnje.
Na primjer, Makedonija svake godine uvodi sezonske carine na uvoz povrća, kad ono prispije i treba da se proda, a slično rade i sa pšenicom. Crna Gora uvodi ograničenja na uvoz grožđa. Zemlje u našem okruženju posežu za sezonskom zaštitom proizvodnje, sve dok ne riješe svoje zalihe. Primjera radi, kada bi krenuo izvoz iz BiH za Tursku, mjera zabrane uvoza bi mogla prestati, jer ne bi bila ugrožena prodaja. S druge strane, da bi se uvele pomenute zaštitne mjere, najprije treba dokazati ugroženost određenje proizvodnje, što znači da treba uraditi temeljne analize u prilog obrazlaganju takvih odluka. I kad se to postigne, onda problem ne postoji.
Jačati domaću privredu
U Privrednoj komori RS kažu da je poražavajuće to što uvozimo i hranu za koju imamo kapacitet i koja je kvalitetna.
Podatak da uvozimo preko 90 odsto hrane treba sve da nas zabrine i svako treba da da svoj doprinos jačanju domaće proizvodnje. Takođe, kod nas je otvoreno tržište, pa se dešava da nam stižu neispravni proizvodi iz uvoza. I iz tog razloga potrošači treba više da kupuju domaće, jer su sigurniji i kvalitetniji. A tako jačamo domaću privredu i društvo u cjelini, otvaramo nova radna mjesta, smanjujemo disbalans između uvoza i izvoza, zadržavamo novac ovde.
Kažu u ovoj komori.
