Ponedjeljak , Mart 25 2019
Početak / Agro intervju / Mijenjamo sliku ruralnih prostora širom Srpske

Mijenjamo sliku ruralnih prostora širom Srpske

Kapitalna ulaganja kako u poljoprivredi, tako i u sanaciji hidromelioracionih sistema, kao i u unapređenju poslovanja u ruralnim područjima, neki su od prioriteta koje je za naredni period postavilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske na čelu sa novoimenovanim ministrom Borisom Pašalićem.

Boris Pašalić

Uz ove projekte, kojima je namijenjen veliki dio finansija kojima raspolaže Ministarstvo, ističu se i projekti zaštite domaće proizvodnje, modernizacije protivgradne odbrane, uvođenje informacionog sistema u šumarstvu, investicije u navodnjavanje i drugi.

Pašalić u intervjuu pojašnjava da se finansiranje sektora poljoprivrede treba posmatrati u širem kontekstu od agrarnog budžeta, te da zapravo postoje tri glavna stuba finansiranja koja zajedno ove godine stavljajuju Ministarstvu na raspolaganje više od 190 miliona KM.

Na funkciju ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske imenovani ste sa pozicije pomoćnika prethodnog ministra. Koliko zapravo privatnih i poslovnih promjena donosi obavljanje funkcije ministra?

Usudiću se reći da sam u drugačijoj poziciji u odnosu na ostale kolege i koleginice ministre koji su novoimenovani u ovom sazivu Vlade iz dva razloga. Prvi je zato što sam na ovoj poziciji naslijedio čovjeka koji je bio moj profesor. U pravom smislu riječi mentor za ovu funkciju koju danas obavljam. Ta činjenica mi je s jedne strane olakšala preuzimanje ove dužnosti. A s druge strane nametnula osjećaj veće odgovornosti da budem na visini zadatka. Privatno, nastojim da činjenica da sam ministar ne utiče ni na koji način na moj odnos sa porodicom i prijateljima.

Јoš kao pomoćnik ministra, sada i kao ministar ste često na terenu. Da li smatrate obilaske poljoprivrednih gazdinstava i sastanke sa agrarnim udruženjima bitnim za efikasnije ispunjavanje obaveza i planiranje?

Poljoprivreda, vodoprivreda i šumarstvo su djelatnosti koje ne možete upoznati, sagledati a kamoli upravljati iz kabineta ili kancelarije. Bez obzira na činjenicu da Ministarstvo poljoprivrede ima sedam terenskih kancelarija u kojim rade naši savjetodavci i odgovorno tvrdim da smo najprisutnije ministarstvo na terenu. Međutim, sve prethodno navedeno ne može zamijeniti lični uvid i kontakt sa svim subjektima u sektoru. Naša se problematika u sva tri sektora dešava pod otvorenim nebom. Izložena je mnogobrojnim rizicima. Počev od elementarnih nepogoda, bolesti i štetočina i drugih elemenata na koje nekad možemo preventivno uticati, a nekad ne.

Ministarstvo je dobilo ovogodišnji agrarni budžet od 71 mil KM. Koje projekte smatrate prioritetnim za realizaciju?

Prije svega moram naglasiti da finansiranje sektora poljoprivrede posmatramo u širem kontekstu od agrarnog budžeta. Uvijek zapravo govorimo o tri glavna stuba finansiranja. To su sredstva IRB-a za kapitalne investicije, sredstva IRB-a za ugovaranje domaće proizvodnje, agrarni budžet. Zatim krediti iz međunarodnih izvora, sredstva Partner fonda, kao i finansije za zaštitu dobara. Ukupno, na raspolaganju ove godine imamo više od 190 miliona KM. Prioritet dajemo kapitalnim ulaganjima kako u poljoprivredi tako i u sanaciji hidromelioracionih sistema. Ali i unapređenju poslovanja u ruralnom području. Većinski dio ovih sredstava će otići upravo u ove namjene.

Takođe, prioritet je zaštita domaće proizvodnje. U tom kontekstu moramo posmatrati sve premije, regrese i podsticaje po grlu i hektaru koje isplaćujemo poljoprivrednicima. Na to odlazi većinski dio agrarnog budžeta. Osim toga, moram pomenuti kapitalne projekte poput modernizacije protivgradne odbrane, informacioni sistem u šumarstvu, kapitalne investicije u navodnjavanje i druge projekte kojima mijenjamo sliku ruralnih prostora širom Republike Srpske.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o GMO, koji je izazvao i veliku pažnju javnosti, povučen je na dodatno usaglašavanje sa predstavnicima agrarnog sektora. Vjerujete li da oni nisu bili dovoljno uključeni u kreiranje ovog nacrta ? Kada možemo da očekujemo usaglašeni nacrt ponovo pred poslanicima NSRS?

Nažalost, imamo činjenicu po ko zna koji put da najviše polemišu o GMO oni koje navedeni zakon ne dotiče odnosno koji dosta površno poznaju ovu temu, da ne govorim o zakonu i njegovom sadržaju. Ali pošto je ova tema povezana sa kvalitetom ishrane u cjelini nismo željeli da se javnost bilo čime dovodi u zabludu. Zbog toga smo sebi uzeli dodatno vrijeme da organizujemo javne tribine u kojima bi sve pojasnili zainteresovanim subjektima i građanima.

Poenta je da bi ovim izmjenama i dopunama Zakona o GMO Republika Srpska dobila zakon koji omogućava uvoz stočne hrane u kojoj je sadržana GMO soja i to samo 11 različitih sorti. Te da je uzgoj GMO soje i dalje apsolutno zabranjen u Republici Srpskoj, kao i BiH. Kao i da ovim omogućavamo opstanak stočarskog sektora, a naročito peradarstva u Srpskoj. U suporotnom bi morali umjesto stočne hrane uvoziti piletinu iz EU koja je hranjena istom tom GMO sojom, te na kraju da usvajamo zakon koji je usaglašen sa EU zakonskim okvirom. Ovim ne dovodimo ni u kakav rizik zdravlje ljudi i životinja u Republici Srpskoj. Samo stavljamo naše proizvođače u istu poziciju kao i proizvođači u Hrvatskoj, Federaciji BiH i dr.

U prethodnom periodu ste isticali značaj zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje gdje ste u fokus stavili kvalitet umjesto kvantiteta. Da li poljoprivrednici, svinjogojci, mljekari i drugi pozitivno reaguju na savjete i sugestije Ministarstva, te koje mjere u ovom pravcu mogu i trebaju da budu sprovedene?

Pitanje kvaliteta i bezbjednosti hrane postalo je glavna prednost proizvođača na tržištu. Odnosno čak preduslov za izlazak na tržište kako EU, tako i Ruske federacije. Nerijetko se dešava da se ovo pitanje podvodi i pod tzv. necarinske barijere za prolazak roba na druga tržišta. Odnosno koristi se kao brana za uvoz. Naši proizvođači su sve svjesniji ovih zahtjeva i znaju da na izvoznim tržištima jednom vraćena roba zbog kvaliteta ili sumnje u bezbjednost bude vrlo često praćena totalnom zabranom izvoza za cijelu zemlju. Ministarstvo zajedno sa Republičkim inspektoratom pokušava da ovakve rizike drži pod kontrolom. Tu trebamo imati u vidu činjenicu da je BiH tržište jedinstven prostor na kojem djeluje više nivoa vlasti. Oni moraju biti u apsolutnoj korodinaciji da bi kontrola kvaliteta bila efikasna.

Nedavno ste najavili i uvođenje digitalizacije i novog informacionog sistema u šumarstvu. Da li će planirana digitalizacija uvesti više kontrole i nadzora nad upravljanjem šumskim dobrima i ponuditi jasniju sliku raspoloživih resursa? Kolika su sredstva planirana za realizaciju i uvođenje ovog sistema?

Informatizacija bilo kog sektora omogućava efikasniju kontrolu i transparentnost s jedne, i efikasnije planiranje sredstava i resursa za razvoj sektora s druge strane. To provodimo i u sektoru poljoprivrede, kroz Registar poljoprivrednih gazdinstava i brojne druge registre, a u pripremi je i informacioni sistem za sektor vodoprivrede. S obzirom na veličinu i značaj sektora šumarstva, brojnost šumskih gazdinstava i značaj sektora za dalju preradu i izvoz, ovo će biti krucijalna karika u efikasnijem iskorištavnju resursa i održivom razvoju sektora šumarstva u budućnosti. Finansije za izgradnju ovog sistema ne mogu se obezbjediti u jednoj godini već će se raditi fazno, a potrebe na godišnjem nivou za sredstvima iznose oko šest miliona KM.

Kako ocjenjujete trenutno stanje u vodoprivredi? Šta biste izdvojili kao pozitivan trend, a šta kao prostor za poboljšanje?

U sektoru vodoprivrede, naročito u oblasti sanacije hidromelioracionih sistema posljednje tri godine je uloženo više nego prethodnih 30 godina. Ukupna vrijednost projekata iznosi oko 215 miliona KM. Od kojih su najznačajniji projekti hitne pomoći i zaštiti od poplava. Njih je pomogla Svjetska banka i IPA fondovi. Do sada je izvedeno radova na zaštitnim nasipima u dužini od 40 km, obodnoj kanalskoj mreži od 140 km. Te regulaciji vodotoka na 60 km i ruševnim obalama u dužini od 12 kilometara. Takođe, imamo finansijski okvir od 100 milion evra za izgradnju sistema vodosnabdijevanja i kanalizacije. Čime je do sada obuhvaćeno oko 26 opština u Republici Srpskoj. Utrošeno je oko 50 odsto raspoloživih sredstava koja su uložena značajnim dijelom u ruralna područja.

Najavljen je u ovoj godini i Zakon o podsticajima. Na koji način će ovaj zakon konkretno pomoći poljoprivrednicima?

Ono što poljoprivrednici očekuju je da Zakon njima da sigurnost u proizvodnji i plasmanu proizvoda na otvorenom tržištu. Te da ih učini konkurentnim u odnosu na druge proizvođače, pa čak i one iz EU. Moram odmah reći da su ovakva očekivanja nerealna. Nijedni podsticaji i nijedan zakon ne može nadomjestiti lošu tehnologiju proizvodnje, nisku produktivnost i visoku cijenu koštanja.

Međutim, Zakonom želimo da uredimo sektor poljoprivrede. U smislu izgradnje proizvodnih jedinica u poljoprivredi koje kreiraju novu i dodatnu vrijednost, zapošljavaju radnu snagu. Te kroz koje proizvođači kao i zaposleni u drugim sektorima ostvaruju prava i obaveze, pravo na subvenciju, osiguranje, penziono i zdravstveno i obaveze da doprinose ekonomiji RS kroz stvaranje nove vrijednosti. Ali i plaćanje doprinosa i poreza kao i u drugim sektorima.

Koja je vaša poruka farmerima, voćarima i drugim proizvođačima za 2019. godinu?

Svim proizvođačima želim uspješnu proizvodnu godinu, uspješan početak i zanavljanje novog proizvodnog ciklusa. Pozivam ih da iskoriste prava koja im se pružaju u ostvarivanju podrške kroz podsticajan sredstva i druge izvore finansiranja. Te ih pozivam da iskoriste podršku naših savjetodavnih službi, naučnih instituta i poljoprivrednih fakulteta, te unapređuju kontinuirano rezultate u proizvodnji, kao u smislu produktivnosti, tako i u smislu kvaliteta proizvoda.

Izvor: Ekapija.

Facebook Komentari

Provjerite takođe

Plan podsticaja

Isplata podsticaja poljoprivrednim proizvođačima nikada bolja

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić rekao je danas u Banjaluci da isplata …